Kako je Federacija BiH spasila Republiku Srpsku

Htio to neko priznati ili ne, činjenica je da je vlast Republike Srpske unazad deset godina od deklarativnog zalaganja za nezavisnost Srpske, entitet dovela u stanje potpune finansijske zavisnosti od državnih institucija, ali i zavisnosti od institucija i stanovnika Federacije Bosne i Hercegovine.

Naime, nakon propasti Bobar i Banke Srpske i (još uvijek) djelimičnog kraha Pavlović banke, Agencija za osiguranje depozita BiH je bila primorana da spasava deponente banaka, makar one koji su bili „teški“ do 50 000 KM. Sve tri navedene banke imale su sjedište u Republici Srpskoj, a jedna je direktno bila u vlasništvu Republike. Agencija koja je na državnom nivou, servisirala je obaveze prema građanima i pravnim licima (većinom) Srpske. Izgleda da je ovo sreća u nesreći, jer depoziti koji su mahom stanovnici iz RS dobijali, isplaćivao se zahvaljujući i federalnom i republičkom novcu. Ustvari, federalnom mnogo više.

Tok novca je sljedeći: Agencija za osiguranje depozita prikuplja novac od svih banaka u BiH, tj. Agencija otvara račun Fonda u Centralnoj banci i na njega deponuje premije dobijene od svih banaka u BiH. Pošto su mnogo brojnije, federalne banke deponuju mnogo veći novac od banaka iz RS. Ali, kada se desi krah neke banke, Agencija zajedničkim novcem isplaćuje osigurane depozite te banke bez obzira na njenu lokaciju.

Kako u posljednje vrijeme stradaju samo banke u Srpskoj, građani odnosno banke Federacije najviše ispaštaju, jer su „poklonili“ novac drugom entitetu (ali ovo je jedna od posljedica prenosa nadležnosti, na kojoj su sami insistirali).

Kako to zbirno izgleda?

Prije početka sunovrata banaka iz Srpske, stanje na računu Fonda za osiguranje depozita iznosilo je 234.6 miliona KM (podaci CCI „Stanje nacije“). Do prvog kvartala 2016. 82 odsto ovog novca je isplaćeno, tako da je u tom trenutku na računu Agencije za osiguranje depozita BiH bilo 51.4 miliona KM. Postoje pretpostavke da nakon isplaćivanja depozita deponentima Banke Srpske, u ovoj agenciji više nema novca (odnosno ima oko 5 odsto).

Ovo znači da će entitetski budžeti duže vrijeme biti izloženi pritiscima eventualne nesolventnosti bankarskog sektora, jer, ukoliko npr. dođe do kraha još jedne banke, teret isplate depozita prenijeće se sa Agencije za osiguranje depozita BiH(jer ona više nema novca) na budžete entiteta, što je posebno loše po RS zbog otežane likvidnosti budžeta. Ukratko, krah sljedeće banke vrlo lako bi mogao značiti i ekonomsku propast cijele Republike Srpske. I tu udaramo u zid!
Ali to nije sve.

Pored ovog aspekta finansijskog problema, valja spomenuti i problem tzv. klirinškog duga, na kojem se vidi da RS ne može uraditi apsolutno ništa bez saglasnosti državnog nivoa. Postavljam samo jedno pitanje: Kako se uopšte dozvolilo da do ovoga dođe, odnosno kako i zašto smo od potencijalnog referenduma za otcjepljenje došli u stanje potpune zavisnosti ?

Komentari
Twitter
Anketa

Za koga ćete navijati u baražu za Evropsko prvenstvo u fudbalu: BiH ili Ukrajinu?

Rezultati ankete
Blog