Mia Popić

Vodite život, a ne on vas

Savremena žena često se nalazi u rascjepu između različitih životnih uloga koje treba da uskladi. Pokušaj da udovolji očekivanjima u različitim sferama života dovode je u situaciju da se osjeća krivom jer ne provodi dovoljno vremena sa djecom, ne stiže da se posveti prijateljima ili suprugu, rasijana je na poslu… Ponekada je teško sve postići ali je još teže kada usljed toga sebe krivimo, sebi prebacujemo i etiketiramo kao “lošu majku”, “lošu suprugu” ili “lošeg prijatelja” itd.

Umjesto da sebe kinjimo, bolje je da sebi oprostimo onda kada ne uspijevamo da budemo “super žena” i da prihvatimo da nismo svemogući. Na taj način ćemo biti emocionalno rasterećene kada se nađemo u situaciji da nam je teško da uskladimo sve uloge pa ćemo samim tim imati veću snagu da pokušamo da nađemo rešenje.

Sposobnost usklađivanja profesionalne i emotivne uloge prije svega zavise od načina na koji sagledavamo svoj život. Stav koji zauzimamo prema sebi, poslu, bliskim ljudima i životnim okolnostima utiče na to kako ćemo se osjećati i ponašati kako u profesionalnom tako i u privatnom životu.

Ukoliko na svakodnevne stresove gledamo kao na nešto što je očekivano i sa čim imamo kapacitete da se nosimo, nećemo dozvoliti da oni oboje i naš privatni aspekt funkcionisanja. Ukoliko,sa druge strane, vjerujemo da je to što nam se dešava užasno, grozno i da to ne možemo da podnesemo, veći dio dana provešćemo užasavajući se nad lošim stvarima koje nam se dešavaju. Ukratko, ukoliko prihvatimo one stvari koje ne možemo da promijenimo, nastojimo da promijenimo one koje nas ometaju a koje uviđamo da su podložne promjeni, probleme ćemo efikasno riješavati umesto da dozvolimo da utiču na kvalitet našeg života. Vjera u sposobnosti da se nosimo sa životnim nedaćama i spremnost da probleme riješavamo umjesto da ih guramo pod tepih, ključni su u uspješnom balansiranju između posla i privatnog života.

Probleme sa posla nosimo kući ili na posao idemo ogorčeni zbog privatnih problema onda kada ih ne riješavamo na vrijeme, dozvolimo da se nagomilaju ili kada ne vjerujemo u sopstvenu snagu da se sa njima nosimo. Jedan od ključnih razloga zašto dozvoljavamo da nezadovoljstvo poslom oboji naš porodični život jeste nemogućnost da se isključimo i ostavimo posao na poslu.

Opsesivna briga oko potencijalnih negativnih ishoda na poslu zajedno sa nama odlazi kući, sa njom se budimo i odlazimo na posao. Iako mislimo da brigom nešto riješavamo ona zapravo nije riješavanje problema već izlistavanje svih katastrofalnih ishoda u vezi sa problemom koji imamo. Ona nas iscrpljuje i smanjuje našu snagu da problem uopšte riješimo.

Jednostavna strategija koja nam može pomoći da probleme na poslu ostavimo tamo gdje im je mjesto jeste da na kraju radnog dana na papir stavimo sve stvari koje smo tog dana uspješno uradili kao i one koje su ostale neriješene. Na taj način, umjesto nejasnih negativnih ishoda koje zamišljamo u glavi mi imamo jasnu sliku problema. Misao koja nam može pomoći da rasterećeni odemo kući je sljedeća: “Uradio/uradila sam sve što sam mogla danas, sutra ću potražiti rješenja za probleme koji su ostali neriješeni”.

Savjeti

Razmišljajte racionalno – umjesto da zahtijevate da se život odvija po vašim pravilima, prihvatite da se realnost ne pokorava vašim željama! Život je ispunjen brojnim stresovima, prihvatite da su oni sastavni dio života, ne kukajte već aktivno tražite rješenja!

Ne odlažite obaveze – sutra će vas sačekati duplo više posla!

Razgovarajte o problemima – ne dozvolite da oni porastu tako da ne znate sa koje strane da im priđete!

Relaksirajte se – izdvojite vrijeme kada ćete biti posvećeni samo sebi bilo da je to čitanje knjige, šetnja, večera sa prijateljima, sport…

Napravite nedeljni plan aktivnosti i obavezno u njih uvrstite i one koje su čisto za vašu dušu! Kada ih uvrstite u plan time ste sebe obavezali i da ih sprovedete!

 

Autor: Mia Popić, master kliničke psihologije, koučing psiholog i psihoterapeut

Izvor: ProEduca

Komentari
Twitter
Anketa

Za koga ćete navijati u baražu za Evropsko prvenstvo u fudbalu: BiH ili Ukrajinu?

Rezultati ankete
Blog