Denis Čarkadžić

Bez opcije vanrednih izbora ostaje nam samo "nada"

Ustavno-pravni sistem u Bosni i Hercegovini ne predviđa održavanje vanrednih izbora što je u demokratski uređenim zemljama, jedinstven slučaj.

Primjera radi, u našem najbližem okruženju izborni sistem Republike Srbije osim redovnih, predviđa i mogućnost vanrednih izbora “koji se sprovode kada Narodna skupština bude raspuštena ukazom predsjednika Republike u slučajevima određenim Ustavom”. Predsjednik Republike raspušta Narodu skupštinu ukoliko ona ne izabere Vladu u roku od 90 dana od konstituisanja novog saziva Narodne skupštine, u roku od 30 od dana izglasavanja nepovjerenja Vladi, u roku od 30 dana od neizglasavanja povjerenja Vladi, ili u roku od 30 dana od konstatacije ostavke predsjednika Vlade na sjednici Narodne Skupštine. U političkom životu u Bosni i Hercegovini do sada smo puno puta bili svjedoci situacija upravo pobrojanih u izbornoj legislativi susjedne nam zemlje. Tako, mjesecima nakon izbora građani BiH znali su čekati na uspostavljanje većine na državnom i entitetskim nivoima, dok je stari saziv, kako Vijeća ministara BiH, tako i entitetskih vlada, čekajući novu većinu i novu izvršnu vlast ostajao u tzv. tehničkom mandatu.

Treba li uopšte skretati pažnju na to koliko bi, nakon konačne ferifikacije izbornih rezultata 2018. godine, konstituisanje vlasti moglo u ovom slučaju i ovakvim okolnostima potrajati? Nije bilo davno kad se čekalo na bilo kakvu većinu na državnom i nižim nivoima i više od godinu dana. Ovaj put, obzirom na opštu sliku, predikcije je krajnje nezahvalno praviti. I sve je to moguće samo i isključivo zbog toga što ne postoji opcija vanrednih izbora.  Neko će reći ne postoji sa namjerom i da-biće u pravu. Jer, da su politički subjekti vremenski ograničeni u sastavljanju većina, prostora za maltretiranje građana beskrajnim pregovorima i međusobnim ucjenama jednostavno ne bi bilo. Ovako, u cilju zaštite interesa uskog kruga ljudi, možemo se samo, kako se to ovdje obično kaže, "nadati da će vlast što prije biti uspostavljena."

Nije li bolje umjesto nade imati zakon?  Nepostojanje bilo kakve vrste vremenskog i zakonskog ograničenja prilikom pregovora o uspostavljanju većine, daje neograničen prostor i mogućnosti za uslovljavanja i blokade. Koliko god da one traju dakle, nema bojazni za učesnike ovog procesa da će snositi bilo kakvu vrstu odgovornosti. Nema ni opasnosti da će, ukoliko vrijeme za pregovore istekne, ponovo morati stati pred birače tražeći njihovo povjerenje. A onda, ko zna... I u slučajevima kada vlast postoji a vlada izgubi većinu u pripadajućem zakonodavnom tijelu u BiH, veoma komplikovana procedura njene smjene također doprinosi sigurnosti već zauzetih pozicija, a sa njima i zadržavanja kontrole budžetskih sredstava i poluga moći koje obezbjeđuju presudan uticaj na društveno-političke procese. I sve to, opet, jer nema straha od vanrednih izbora. Također, vlada na bilo kojem nivou, a uz nju i pripadajuća većina u zakonodavnom tijelu, pod “prijetnjom” vanrednih izbora ne bi imala tako komotnu poziciju kao što je ima sada, te bi njen rad morao biti efikasan. U protivnom, u slučaju gubitka zastupničke podrške, građani bi dobili priliku da ponovo biraju. Pored navedenog, nepostojanje opcije vanrednih izbora derogira i ulogu zakonodavne vlasti u odnosu na izvršnu, čime je ravnoteža ova dva stuba vlasti u mnogome poremećena, obzirom da vlade najčešće ostaju u datom sazivu i pored toga što gube podršku u zakonodavnom organu.

Komplikovanost političkog sistema Bosne i Hercegovine jeste neupitna. Međutim, to teško može bit argument koji je dovoljan da mehanizam vanrednih izbora ne postoji.

Opcija vanrednih izbora uspostavila bi i poljuljanu ravnotežu između zakonodavne i izvršne vlasti, dok bi osjećaj konformizma i sigurnosti da naredne četiri godine nije moguće izgubiti pozicije stečene nakon izbora bio znatno umanjen, uz pozitivno dejstvo na stabilnost vladajuće većine i njenu odgovornost pred biračima.

Koliko ćemo čekati na uvođenje mogućnosti vanrednih izbora, teško je reći, ali u isto vrijeme teško je i naći argument koji će opravdati nepostojanje ove opcije u Izbornom zakonu BiH. Da zaključimo, ostaje nam dakle da se ponovo "nadamo da će vlast biti brzo uspostavljena...", i da će, jednoga dana, neka uspostavljena vlast naše nade zamijeniti zakonom koji predviđa opciju vanrednih izbora jer se bez takvog zakona nemamo čemu nadati.

 

Prenošenje blogova i tekstova sa portala Frontal dozvoljeno je nakon isteka 48 časova od objave bloga ili uz pismeno odobrenje redakcije

 

Komentari
Twitter
Anketa

Za koga ćete navijati u baražu za Evropsko prvenstvo u fudbalu: BiH ili Ukrajinu?

Rezultati ankete
Blog