Šta je sve otkriveno od početka epidemije?

Osim kihanjem, kašljanjem i fizičkim kontaktom, koronavirus može se širiti i običnim govorom putem sitnih kapljica zvanim aerosol koje struje vazduhom i akumuliraju se tokom vremena.

Naučnici sa američkog Nacionalnog instituta za zdravlje izračunali su da za jednu minutu glasnog govora u zatvorenom prostoru zaražena osoba generiše više od 1000 malih virusom opterećenih aerosola i da oni u vazduhu ostaju najmanje osam minuta.

Takvih slučajeva je zabilježeno možda svega tri u literaturi da je u većim prostorima, kao što su autobus restoran ili kancelarija, jedna osoba bila zaražena i da je onda rotacijom vazduha virus otišao na udaljenost veću od dva metra i zarazio osobu na skroz drugom kraju, rekla je epidemiolog  Jasna Valić.

Sve zavisi od uslova u zatvorenom prostoru, zbog čega su provjetravanje i promjena vazduha  u prostoriji veoma važni.

I još važnije je, ako je ikako moguće, ne koristiti ventilatore i ventilacijske sisteme u zatvorenom prostoru. Ako mi vrtimo vazduh, onda će se te sitne kapljice u kojima je virus širiti i omogućiće da dođu do drugih ljudi, rekla je Valić.

Jesen je pred vratima, a time i veća opasnost od zaraze, pokazalo je jedno istraživanje. Ljetno sunčevo svjetlo u šest minuta uništilo je 90 posto virusa iz vješračke sline. Da bi isti efekt postigli u mraku, naučnici u Vašingtonu čekali su 125 minuta.

Čovjek u zimskim mjesecima češće obolijeva od bolesti respiratornih sistema to većinom virusnih, ali ima mnogo i bakterijskih. Razlog je jednostavan: u zimskom periodu nastaju promjene u atmosferi zbog kojih mi ulazimo u kuće, zatvaramo i grijemo, a nastaju i promjene u našim respiratornim sistemima. Sve to dovodi do situacije da ti virusi i bakterije lakše pređu s jednog čovjeka na drugog, objasnila je Valić.

U svakoj bolesti ključan faktor je i imunološki sustav pojedinca, kao i pridržavanje epidemioloških mjera.

Izvor: N1.ba