Oni dalje navode da je to pravo hrvatskog naroda koji su stručnjaci RTRS-a zastupali svojevremeno pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, ali da je stavljanje na dnevni red izmjena Zakona o Javnom RTV sistemu BiH i usvajanjem tih izmjena, na današnjoj sjednici Savjeta  ministara BiH, kojim se predviđa osnivanje RTV kanala na hrvatskom jeziku veliko i neugodno iznenađenje za sve u RTRS-u.

Kako se ističe u saopštenju prvo je bio red da budu upoznati sa prijedlogom rješenja, ako ne od strane stručnih službi i uopšte Savjeta ministara, kao institucije, a ono bar od srpskih predstavnika koji izgleda, kako kažu, od svega na Radio Televiziji Republike Srpske vole samo da ih kamera snima i da troše njihov novac.

Podsjećaju da u ovom trenutku Republika Srpska učestvuje u finansiranju javnih RTV servisa u BiH (RTRS, BHRT i FTV) sa gotovo 50 odsto sredstava od prikupljene RTV takse i dodaju da na žalost, predstavnici srpskog naroda iz Republike Srpske ne samo da u proteklih sedam godina nisu pokušali da promjene ove nelogičnosti, već su olako digli i ruku za smanjenje prihoda Radio Televiziji Republike Srpske.

“Nemoguće je od Radio Televizije Republike Srpske uzeti 5 odsto RTV takse i dati je kanalu na hrvatskom jeziku. To bi značilo da građani Republike Srpske i Srbi treba da prave kanal na hrvatskom jeziku, pri čemu se zaboravlja da je od 1992. godine ova Srpska radio telvizija, a od 1999. godine  Radio Televizija Republike Srpske,  izgradjena voljom, energijom i novcem srpskog naroda i građana Republike Srpske. Kanal na hrvatskom jeziku mora da se finansira iz prihoda Bosansko-hercegovačke Radio Televizije (BHRT) koja ima 1000 zaposlenih, jedan televizijski i radijski program i 50 odsto RTV takse iz Bosne i Hercegovine”, ističu iz press službe RTRS-a.

Iz ovog javnog servis dodaju da taj i takav kanal mora da se finansira iz prihoda koji se proteklih sedam godina, a i danas gotovo u apsolutnom iznosu troši u Sarajevu. Dakle, neka kapaciteti Bosansko-hercegovačke Radio Televizije, 1000 zaposlenih i svi produkcijski kapaciteti, kao i 50 odsto RTV takse budu osnov za izgradnju kanala na hrvatskom jeziku.

O drugim izmjenama, danas usvojenim u Savjetu ministara, u RTRS kažu da je teško govoriti jer nemaju usvojen tekst, ali se već sad postavlja pitanje gdje su smješteni produkcijski kapaciteti, kakva je programska šema, ljudski resursi i ono što je najbitnije koju mrežu za prenos programa će koristiti ovaj javni servis.

“Koliko je ovo društvo spremno da ispunjava zakonske okvire govori i činjenica da je prema važećem Zakonu o Javnom RTV servisu, obaveza Bosansko-hercegovačke televizije da proizvodi jednu trećinu programa u Mostaru, jednu trećinu u Banjaluci i jednu trećinu u Sarajevu. To se nikada nije ostvarilo u praksi iako ova zakonska odredba važi već sedam godina. Javnim servisima i zaposlenim u njima nikada neće biti dobro dok god o njima bez njihovog prava učešća odlučuju političari, onako usput”, zaključuju u RTRS-u.

(Frontal)