Nedavno je u Narodnoj skupštini gostovao vaš kolega iz Flandrijskog parlamenta. U obraćanju poslanicima je apostrofirao značaj približavanja BiH Evropskoj uniji. S druge strane, svjedoci smo da se približavanjem granice EU Bosni i Hercegovini svakim danom provalija između EU i BiH sve više povećava. Kako ocjenjujete rad parlamenta Srpske na putu ka EU?

Narodna skupština Republike Srpske od 2011. godine uvela je praksu da svaki zakon koji dolazi na razmatranje mora, u prilogu, sadržati izjavu o stepenu usklađenosti s evropskim zakonodavstvom tzv. acquis communitaire. To nije obaveza data od strane EU, već naša namjera da postepeno već sada usvajamo i pratimo evropske standarde. Nažalost, ni Federacija, ni kantoni to ne čine, pa smo svjedoci vrlo i sve više asimetrične situacije u BiH pri usklađivanju s evropskim standardima. Naš Odbor za evropske integracije je vrlo aktivan i u međunarodnim kontaktima, učešću na skupovima o EU integracijama i praćenju domaće legislative. Dakle, idemo ispred obaveza koje je propisala EU u ovom stepenu priključivanja i iz Brisela nam priznaju da imamo lidersku ulogu u BiH u evropskim integracijama.

Skupština je u ovoj godini usvojila set značajnih zakona, ali poslanici iz opozicionih redova vrlo često naglašavaju da rad Narodne skupštine nije dovoljno transparentan. Dragan Čavić, poslanik NDP-a, Skupštinu poredi s „podmornicom koja ne može ni periskop da izbaci“. Kako gledate na te kritike?

U metodu i načinu rada Narodne skupštine u proteklim godinama samo su unapređene procedure i metod rada. Na opozicione primjedbe treba reći da smo Poslovnik usvojili jednoglasno 2011. godine, dakle, potpuno smo usaglasili metod rada parlamenta. Sjednice su otvorene za javnost i od medija zavisi koliko će ih pratiti i šta će izvještavati. Možda bi neki opozicioni željeli "sjevernokorejski" sistem pa da diktiraju medijima izvještaje.

Komercijalne televizije nisu pokazale interes da prenose sjednice iako je bio objavljen javni poziv i ušlo se i u pregovore s jednom TV stanicom. Naprosto, ne pada im napamet da cijeli dan emituju samo prenos iz Narodne skupštine, kad to komercijalno najčešće nije konkuretan program, a troškovi tehnike i prenosa su visoki. RTRS je javni servis koji samostalno planira izvještavanje i u njihovim principima se ništa ne mijenja već desetak godina. Vrlo dobro se sjećam kad su i predsjednici Kalinić i Stojičić govorili da ne mogu uticati kada će biti TV prenosa, ali to ovi opozicioni namjerno zaboravljaju. A gospodin Čavić je navikao godinama biti pod svjetlima kamera vršeći dužnosti predsjednika i potpredsjednika Republike pa mu je neshvatljivo da njegove svakodnevne diskusije danas ne idu u direktan TV prenos, iako je danas poslanik kao i 82 druga poslanika. Mislim da je u vrijeme njegove dugogodišnje vladavine Republika ličila na podmornicu koja je tonula sa svojim nadležnostima i položajem u BiH.

Na samom početku procesa promjene Vlade Republike Srpske izjavili ste da „gledajući pojedine elektronske medije količina neplasiranih neistina je samo viđena u ratu“. Nešto više od mjesec dana, evo, imamo novu Vladu. Da li je ostvaren cilj vladajuće koalicije koji ste postavili prilikom promjene premijera?

U prvih mjesec dana vidljiva je nova dinamika i jak angažman Vlade na nekoliko otvorenih frontova. Istaknimo samo da od iduće sedmice ide isplata više od 20 miliona KM dugovanja poljoprivrednicima, da su smanjene cijene par stotina lijekova, da se ubrzavaju poslovi oko obaveza prije ulaska Hrvatske u EU, te rade novi planovi za akcije u zdravstvu, šumarstvu i poljoprivredi npr. Mislim da pokazuju veliki angažman na startu i mogu samo poželjeti da zadrže visok tempo rada i dalje. Nažalost, regionalna i globalna ekonomska kretanja ne daju im veliki prostor u ključnim oblastima ekonomskih kretanja jer su prognoze za Eurozonu i dalje negativne za ovu godinu, što jako utiče i na realni sektor i na društvenu potrošnju u Republici Srpskoj i BiH. Dakle, moraju učiniti maksimum u okvirima nevelikog manevarskog prostora.

Prošle godine ste najavili analizu rada poslaničkog kluba SNSD-a, te da ima ljudi koji su „kontraproduktivni za SNSD“. Kada će početi taj proces?

Prošle godine najavljeno je kadrovsko obnavljanje na svim nivoima u SNSD i to je već vidljivo. Većina opštinskih odbora je u procesu unutarstranačkih izbora i već se biraju mnogi novi ljudi na opštinskim nivoima. Dešavaju se promjene u izvršnoj vlasti i javnim preduzećima. Dakle, i unutar stranke i van nje, u oblastima gdje vršimo vlast, imamo osvježavanje. Kad je o poslaničkom klubu riječ - stvar je vrlo jednostavna. Tu nema mogućnosti „promjene" jer je postojeći sastav rezultat izbora i ne mijenja se bez ponovnih izbora ili oduzimanja mandata nekome u ekstremnim situacijama, predviđenim zakonom. Angažman kluba je često bio slabiji od potrebnog, ali opozicija uvijek ima više potrebe i motiva da kritikuje i napada, nego pozicija da brani. U radu postojećeg kluba u proteklim sedmicama vidi se nešto pojačan tempo, ali personalni sastav se ne može mijenjati jer je rezultat direktnih izbora.

Kako komentarišete da ste među najvećim kritičarima vladajućeg SNSD-a izuzetno poštovani?

Trudim se da radim posao u Parlamentu maksimalno objektivno prema svima, bez obzira na to ko je iz koje stranke, iako je moj stranački stav jasan i poznat. U skoro svim situacijama, kad god postoji ma i najmanja mogućnost, trudim se dovesti do dogovora ili punog konsenzusa. Kad neko ne želi konsenzus, to, naravno, nije moguće. Eto, Poslovnik parlamenta, koji uređuje sva pitanja Skupštine, usvojili smo jednoglasno jer sam tražio dogovor, a sporna pitanja smo rješavali tolerantno. Takođe, mnogo sam prisutan na terenu, u opštinama, preduzećima, školama, javnim ustanovama, na javnim događajima većeg i manjeg formata. Naročito se trudim i u međunarodnoj afirmaciji Republike i Skupštine. Takođe, trudim se da je moj rad posve transparentan - većina aktivnosti je otvorena za medije, objavljena na društvenim mrežama, novinari me svakodnevno mogu kontaktirati. Potrebno je dakle, biti angažovan i otvoren svakodnevno. Ako sve to dobije pozitivnu ocjenu - onda mi je to i podstrek za naredne poslove.

(Frontal)