EU integracije BiH

File: BiH mora da usaglasi efikasan mehanizam koordinacije

Na međuparlamentarnom sastanku EU i Bosne i Hercegovine održanog juče u Briselu evropski komesara za proširenje i susjedsku politiku Štefan File je istakao da nije nepoznato da Bosna i Hercegovina zaostaje za drugim zemljama regiona na putu ka EU, i da nema narednog koraka bez sprovođenje presude u predmetu Sejdići-Finci.

Govor Štefana Filea prenosimo u cjelini.

Bosna i Hercegovina je još jednom potvrdila da želi da postane država članica Evropske unije. Politika proširenja EU koncipirana je tako da pomogne svakoj zemlji, uzimajući u obzir njena specifična politička, socijalna i ekonomska pitanja, na teškom putu ka članstvu u EU. Međutim, očigledno je da u proteklih godinu dana Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak na nivou naših očekivanja. Ili, na nivou očekivanja svojih građana.

Nije nepoznato da Bosna i Hercegovina zaostaje za drugim zemljama regiona na putu ka EU.

Hrvatska, kao 28. država članica, treba da bude svjetionik orijentacije cijelog regiona. Hrvatska može poslužiti kao dobar obrazac za neophodne reforme koje Bosna i Hercegovina mora da provede. Potpuno sam svjestan da je naslijeđe ratova na Balkanu naročito teško po Bosnu i Hercegovinu. Da bi se to prevazišlo, potrebna je snaga i politička mudrost.

U proteklih nekoliko mjeseci, vidjeli smo da su mudrost pokazali premijeri Srbije i Kosova. Iz njihovih iskustava mogu se izvući dvije pouke.

Prvo: pokretačku silu moraju obezbijediti odvažni i snažni lideri. U slučaju Srbije i Kosova, premijeri Dačić i Tači našli su kompromis, mada ne idealan ni za jednu stranu, koji im pomaže da pronađu način da svoje odnose normalizuju i naprave iskorak na evropskom putu. Bez političke odvažnosti i odlučnosti, koje su pokazala ova dva premijera, neće biti napretka u pogledu evropske perpsektive Bosne i Hercegovine.

Drugo: neopodno je da čujemo građane. Građani regiona, a sigurno i Bosne i Hercegovine, žele ne samo posao, trgovinu i investicije, nego i zajednički miroljubiv život, bez političkih tenzija i u ambijentu koji pogoduje pomirenju. EU pomaže da se sve to i ostvari – iz tog razloga su zemlje centralne i istočne Evrope htjele da se pridruže EU poslije 1989. godine i to je razlog zbog čega lideri u svim susjednim zemljama napretku ka EU daju prioritet.

To je mjera političke odlučnosti i kompromisa za političare Bosne i Hercegovine koje treba da se pridržavaju.

Kolektivno treba da obezbjede minimalne uslove za daljnje kretanje na putu ka Evropskoj uniji.

Lideri Bosne i Hercegovine treba da preduzmu odvažne i odlučne korake ako žele da njihova zemlja sustigne ostale.

Mapa puta koja je dogovorena na prvom sastanku u okviru dijaloga na visokom nivou o procesu pristupanja, koji je prije godinu dana održan ovdje u Briselu, i potvrđena na drugom sastanku održanog novembra 2012. godine u Sarajevu, i dalje je mjerilo napretka.

Nažalost, morao sam da otkažem treći sastanak u okviru visokog dijaloga, koji je prvobitno bio zakazan za april, zbog odsustva napretka na ključnim pitanjima. Međutim, odlučio sam da lično odem u Sarajevo, zajedno sa predstavnicima Savjeta Evrope i Venecijanske komisije, i vidim da li postoji mogućnost da se dođe do dogovora između političkih lidera i pomogne zemlji da krene naprijed.

Svi znaju da minimalan uslov za odavno zakasnjeli naredni korak na putu ka EU jest izvršenje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci, čime bi se ukinula diskriminacija koja proističe direktno iz Ustava. Proteklih godina smo to tražili da bi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio na snagu i da bi se podnio kredibilan zahtjev za članstvo. Kada kažem „mi“, mislim na sve tri institucije EU: Komisiju, Evropski parlament i Savjet, danas sa 28 država članica EU. Ako ovo pitanje ne bude riješeno u narednim mjesecima, to će ne samo i dalje blokirati put zemlje ka EU, nego će i podriti legitimitet, pa tako i kredibilitet budućih izabranih tijela, kao što je to istakao Savjet Evrope. Postoji šansa do narednih opštih izbora, 2014. godine. Pozivam sve političke predstavnike u institucijama Bosne i Hercegovina, kao i stranačke lidere, da ostave po strani kratkoročne nacionalne ili stranačke interese i slijede dugoročan interes zemlje koji je snažno usidren u Evropskoj uniji. Premijeri Srbije i Kosova su shvatili da je potrebno donijeti odluku. Još uvijek čekamo odluku lidera Bosne i Hercegovine.

Želio bih da vam skrenem pažnju na jedno bitno pitanje bezbjednosti i ljudskih prava: nepostojanje trajnog rješenja pitanja jedinstvenog matičnog broja. Ovo pitanje je relevantno za vladavinu prava u vašoj zemlji. Isto tako, ima implikacije po dijalog o liberalizaciji viznog režima, uključujući zaštitu dokumenata, te je stoga od direktnog interesa za države članice EU. Vidjeli smo privremene mjere koje je usvojila vlast. Međutim, mora se naći jasno zakonsko rješenje u skladu sa predmetnom odlukom Ustavnog suda BiH.

Dozvolite mi da podsjetim na još jedan osnovni uslov u pogledu kojeg očekujemo napredak u skorije vrijeme: Bosna i Hercegovina mora da usaglasi djelotvoran i efikasan mehanizam koordinacije. U ovako krajnje decentralizovanoj zemlji to je naročito bitno, između ostalog i da bi se omogućilo oslobađanje budućih pretpristupnih sredstava EU.

Političari moraju biti odgovorni prema građanima. Vidjeli smo znakove da građani od političara traže rješenje širokog spektra bitnih pitanja za ovu zemlju. Glas građana se treba čuti.

Evropska unija je spremna da i dalje pomaže u traženju rješenja. Dozvolite mi da sa ovog mjesta ponovim poziv političkim liderima zemlje da pokažu nephodnu političku odlučnost. Želimo da Bosna i Hercegovina uspije. Vašim građanima želim stvaran uspjeh. Evropska komisija je i dalje opredijeljena da pomogne Bosni i Hercegovini na putu pristupanja EU; međutim, zemlja mora da ispuni svoj dio obaveza pošto uspjeh počinje kod kuće.

(Frontal)

Komentari
Twitter
Anketa

Za koga ćete navijati u baražu za Evropsko prvenstvo u fudbalu: BiH ili Ukrajinu?

Rezultati ankete
Blog