Svijet

Solarni paneli, korak ka održivom razvoju

Puštanjem u rad solarne elektrane snage 50 kilovata, Institut "Mihailo Pupin" počeo prizvodnju struje. Tih 180 solarnih panela mogu da pokriju prosječnu mjesečnu potrošnju najmanje 10 domaćinstava.

Izvor:RTS

Institut "Mihailo Pupin" počeo je prizvodnju struje, puštanjem u rad solarne elektrane snage 50 kilovata. Poređenja radi, tih 180 solarnih panela mogu da pokriju prosječnu mjesečnu potrošnju najmanje 10 domaćinstava.

Na krovu Instituta puštena je u rad solarna elektrana snage 50 kilovata. Projekat se od ideje do početka rada realizovao za samo četiri mjeseca, a u Institutu kažu da bi im trebalo i manje, da nisu morali da ojačavaju čeličnu konstrukciju, kako vjetar ne bi odnio panele.

Izgradnju panela finanisirao je Institut sa svojim stručnjacima.

"Mi jesmo osnovani prije davnih 68 godina, odmah poslije od strane države, ali državi nikada nismo bili na teretu. Naprotiv, mislim da smo našim rješenjima uštedili državi i poreskim obveznicima", rekla je direktorrka Instituta "Mihajlo Pupin" Sanja Vraneš.

Rad solanih panela prati se na kontrolnoj tabli na kojoj se svakog trenutka mogu vidjeti spoljne temperature i proizvodnja struje. U Vladi ističu ne samo ekonomski i energetski, već i ekološki značaj ovakvih projekata.

"Ovo jeste odličan primjer kako mogu da se udruže nauka, Institut i Ministarstvo. Mi iz države, na kojima je zadatak da uredimo zakonodavnu proceduru i omogućimo da ovakve stvari postoje, hoćemo da pozovemo i sve ostale", rekla je ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine Zorana Mihajlović.

Prema njenim riječima, ovo je primjer i kako u realnosti izgleda iskoristiti obnovljive izvore energije i omogućiti da dođe do pada troškova.

Pomoćnik ministra prosvjete za tehnološki razvoj Ivica Radović kaže da koncept održivog razvoja nezaobilazno dotiče klimatske promjene, a glavni uzročnik je povećana emisija ugljen-dioksida.

"E, vidite zašto je taj ugljen-dioksid u atmosferi? Naravno, zbog povećne potrošnje i potrebe za energijom. Ne možemo bez uglja, ali možemo sa alternativnim izvorima energije smanjiti potrošnju uglja, možemo podići energetsku efikasnost. Moramo sačuvati naše šume i staviti u funkciju naše budućnosti", kaže Radović.

Prema eneregtskim direktivama Evropske unije, Srbija se obavezala da do kraja ove decenije udio energije iz obnovljivih izvora sa 21,2 poveća na 27 procenata.

Komentari
Twitter
Anketa

Za koga ćete navijati u baražu za Evropsko prvenstvo u fudbalu: BiH ili Ukrajinu?

Rezultati ankete
Blog