autor: Maja Garača 

Povodom izložbe ideja, inovacija i stvaralaštva “Inost mladih 2014”, koja se otvara 23. aprila u Banjaluci, razgovarali smo sa Milanom Đudurović predsjednikom Skupštine Saveza inovatora RS, o značaju istraživanja i inovacija za naše društvo.

Savez sa svojim članovima svake godina dobija brojne nagrade na sajmovima, koji je to proces koji inovator sa dobrom idejom mora proći kako bi došao do uspješnog proizvoda?

Tačno, SIRS svake godine sa inovacijama i inovatorima, a naročito mladim inovatorima, posjećuje mnoge sajmove na kojima se izlažu novine u pojedinim oblastima inovativnog rada, odnosno u nauci i tehnici. Ti sajmovi imaju takmičarski karakter. Na njima se inovatori takmiče u kvalitetu i da tako kažem inovitetu izložene inovacije. One koje budu najbolje, tj. njihovi autori dobiju priznanje. Na taj način ocjenjujemo one najbolje od inovacija i autora.

Drugi dio aktivnosti inovatora, ali i SIRS, je rad na reklami i obavještavanju javnosti o vrijednosti inovacije i njene koristi kako za pojedinca tako i za društvo. Ni to nije jednostavan posao jer smo mi u tranziciji i nemamo široku podršku privrede za prihvatanje tih inovacija. Za primjenu inovacija, ako se dokaže da je kvalitetna i primjenjiva, potrebana su velika materijalna sredstva, potrebno je znanje i iskustvo u primjeni novih tehnologija sa čim mi ne raspolažemo u dovoljnoj i potrebnoj mjeri.

Kako patentirati ideju?

Sljedeći korak je prijava patenta Institutu za intelektualnu svojinu, odnosno registracija patenta. Ako se utvrdi da tako nešto ne postoji, odnosno da se razlikuje od svih dosadašnjih metoda i postupaka rada i da se takav uređaj može napraviti, da se sa njim dobija veća i bolja količina rada ili proizvoda, onda Institut izdaje rješenje da je to jedinstven metod i proizvod pa se kao takav može patentirati, a kao paten i prodati.

Koliko su značajni projekti EU za inovacije?

Projekti EU veoma su interesantni i značajni za RS i njenu privredu. Međutim, radi stanja u kojem se nalazi naša privreda i društvo u cjelini mi ne možemo u potpunosti da odgovorimo na taj izazov nego se od slučaja do slučaja uključimo u te projekte. Za njih su potrebni dobri stručnjaci i poznavaoci zakonskih propisa, tehnika i tehnologija čemu nismo dorasli pa se i ne možemo jednostavno u njih uključiti. Za njih su potrebni i uvježbani timovi.

Za ekonomski razvoj, država mora da podstiče inovacije, koliko inovatori zapravo doprinose ekonomskoj i socijalnoj situaciji u RS?

Mi smo zemlja u razvoju, nedovoljno razvijena i u njoj je sve na tom nivou. Teško je preći iz stanja industrijske nerazvijenosti u industrijski razvijeno društvo. To je dug proces i ne može se postići za godinu dvije. To traje decenijama. Tako je i sa izdvajanjima za inovacije. Dok razvijene zemlje izdvajaju 2 do 3 pa i više procenata BDP mi izdvajamo 0,3. To nije dovoljno pa su i naši rezultati skromni. Ministarstvo za nauku i tehnologiju i Ministarsto za obrazovanje, sa kojima imamo dobru saradnju, izdvajaju sredstva za naše aktivnosti ali to je nedovoljno jer je sve planirano na nivou RS.

Položaj domaćih inovatora u inostranstvu? 

Najbolji inovatori i najbolje ideje nađu put do proizvođaća i do kupaca, ali i to je dugačak i težak put. U Evropi i svijetu zavladala je recesija pa se svako o sebi zamislio. Nema razumijevanja za druge. Ništa nije vječno.