Deklaraciju su potpisali predsednik Srbije Tomislav Nikolić, Hrvatske Ivo Josipović, Crne Gore Filip Vujanović i predsjedavajući Predsjedništav BIH Bakir Izetbegović.

Ovim dokumentom države su potvrdile predanost rješavanju pitanja osoba nestalih usljed oružanog sukoba i povreda ljudskih prava u okviru odgovornosti države da osigura trajni mir i unaprijedi saradnju i pomirenje u demokratskim društvima koja podržavaju i štite ljudska prava.

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić rekao je danas da Srbija nikada neće odustati od potrage za nestalim licima niti od zahtjeva da se procesuiraju i sankcionišu odgovorni.

Za rješavanje ovog problema ne postoji zastarjelost koja znači zaborav, rekao je Nikolić, i dodao da će Srbija učiniti sve da se nestala lica na teritoriji Srbije pronađu, ali i da očekuje od ostalih potpisinica da učine to isto.

„Činjenica da ćemo danas, uoči Međunarodnog dana nestalih uprkos svim teškoćama potpisati Deklaraciju, daće dodatni podstrek naporima da se riješimo moralnog tereta nestalih lica. Možda se i drugi u svijetu ugledaju na nas“, rekao je Nikolić.

Prema njegovim riječima, na spisku nestalih lica koja se vode u evidenciji Komisije Vlade Srbije u vezi sa oružanim sukobima na teritoriji Hrvatske u periodu od 1991 - 1995. Evidentirano je 1.751 lice srpske i drugih nacionalnosti čija sudbina još uvijek nije rasvjetljena.

Podsjetio je da u regionu ima još 11.000 lica čija sudbina još uvijek nije utvđena.

„Rješavanjem ovog kompleksnog problema dali bismo ogroman i važan podsticaj jačanju pomirenja, bilateralne i regionalne saradnje naših država“, rekao je Nikolić.

Predsednik Hrvatske Ivo Josipović rekao je da rješavanje pitanja nestalih za hrvatsku vladu predstavlja humanitarni prioritet.

„Danas su moje misli s porodicama nestalih i imamo moralnu i pravnu obavezu da riješimo to pitanje u okončamo njihovu bol“, rekao je Josipović koji je zahvalio Međunarodnoj komisiji na doprinosu da se ovaj problem rješava brže i efikasnije.

Deklaraciju o nestalim licima ocenio je kao važan korak ka traganju za istinom rekavši da broj od 12.000 nestalih opominje.

„To je pitanje istine i pravde“, ocijenio je Josipović i dodao da se problem nestalih iz 1991. i 1992. godine može rješiti uz dobru saradnju sa Srbijom, ali i BIH.

Predsjedavajući Predsjedništva BIH Bakir Izetbegović kaže da dostignuća po pitanju rješavanja nestalih na teritoriji BIH može poslužiti kao primjer i za ostale zemlje regiona.

„Do danas je u BIH od 30.000 nestalih, pronađeno 22.000, nažalost 8.000 osoba se i dalje vode kao nestala“, precizirao je Izetbegović.

Ukazujući posvećenost BIH ovom pitanju Izetbegović je naveo da je u Sarajevu formiran državni institut koji se bave rješavanjem ovog pitanja.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović istakao je da se broj nestalih u toj državi mjeri desetinama što, kako je rekao, dokazuje da je Crna Gora bila izvan ratnih razaranja.

„Naš potpis pokazuje našu spremnost za intenziviraje naših aktivnosti“, rekao je Vujanović istakavši i da svaki zločin treba biti kažnjen.

Otvarajući skup, predsjedavajući Međunarodne komisije za nestale osobe Tomas Miler ističući da je ovo istorijski dan, ukazao je da je od 40.000 osoba koje su nestale tokom oružanih sukoba 90tih godina u bivšoj Jugoslaviji pronađeno i identifikovano preko 70 odsto.

On je istakao da su zemlje regiona pokazale značajnu sposobnost da preuzmu proces traženja velikog broja nestalih putem lokalnih institucija i međunarodnih mehanizama.

Predstavnik OEBS-a Žerar Študman čestitao je državama potpisinicama na potpisivanju deklaracije i prepoznavanju odgovornosti koju države imaju u procesu traženja nestalih osoba. Na ovaj način ide se, kako je rekao, ka normalzaciji odnosa, vraćanju povjerenja i utiranje puta ka budućnosti.

„Suočavanje sa problemima iz prošlosti predstavlja početak procesa pomirenja i otvaranje puta ka zajedničkoj evropskoj budućnosti. Suočavanje sa prošlošću je suočavanje sa budućnošću“, istakao je Študman.

Predsjedavajući Regionalne koordinacije porodica nestalih oosba sa područja bivše Jugoslavije Ljiljana Alvir pozvala je potpisinice da sprovode potpisanu Deklaraciju kako ona ne ostala „mrtvo slovo na papiru" istakavši da je krajnji trenutak da se međudržavne razmirice stave na stranu.

Ceremoniji potpisivanja prisustvovali su predstavnici porodica nestalih, uključujući članove regionalne koordinacije asocijacija porodica iz bivše Jugoslavije, članovi međunarodne zajednice...

 Izvor: Tanjug.rs