Izvještaj postignutih rezultata prema Ugovoru o uspostavljanju Energetske zajednice u periodu od septembra 2013. do avgusta 2014. godine objavljen je danas, a ove godine izvještaj se po prvi put fokusirao na performans nacionalnih regulatornih organa. Pored toga nudi i sveobuhvatan pregled na implementaciju ključnih EU energetskih zakona u oblasti električne energije, gasa, obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti, ulja, životne sredine, konkurencije i statistike.

“Jaki i nezavisni regulatori su jedan od ključnih elemenata Trećeg energetskog paketa koji će stupiti na snagu od 1. januara 2015. Oni su okosnice za dobro funkcionisanje tržišta energije i djeluju kako bi obezbijedili beneficije za potrošače energije i zaštitili njihova prava”, objasnila je Nina Gral, koja je zadužena za regulatorne organe u Energetskoj zajednici.     

Nezavisnost nacionalnih energetskih regulatora zavisi od političke intervencije, a prijete joj strukturalne mjere, kao što su smanjenje osoblja, budžeta i plata, zaključak je izvještaja. 

“Regulatori koji su pod političkim uticajem imaju tendenciju da budu manje proaktivni u liberalizaciji tržišta i tako ne ispunjavaju ulogu pokretača reformi, uloga koja im je dodijeljena Ugovorom o uspostavljanju Energetske zajednice”, objasnio je zamjenik direktora Dirk Buschle. 

On, kao primjer političkih uticaja, navodi situaciju u Moldaviji gdje je glavni regulator prvo otpušten na političkoj osnovi, a onda i nakon sumnjivog klivičnog postupka. 

Isti fenomen se odnosi na nacionalno takmičenje i organe državne pomoći čiji je potencijal za otvaranje tržišta gotovo potpuno neiskorišćen zbog političkog pritiska. 

Izvještaj takođe daje indikacije postignutog napretka u realizaciji Trećeg energetskog paketa. 

“Ove godine došlo je do ubrzanja u procesu uvođenja reformi u vezi sa Trećim paketom, a ja snažno pozdravljam tržište električne energije u Srbiji i jednim dijelom u Makedoniji. Međutim, ostaje da se vidi da li će se sve države ugovornice držati datog roka”, zaključio je direktor Sekretarijata, Janez Kopač. 

“Naša istraživanja kažu da će Srbija i Makedonija usvojiti odgovarajuće zakona na vrijeme ili sa blagim zakašnjenjem, a Kosovo takođe nije daleko iza njih. Međutim u Albaniji i Makedoniji Treći paket je još tema diskusije. Ukrajina i Moldavija se još uvijek bave Drugim energetskim paketom, a male su sanše da će se Treći paket usvojiti na vrijeme u BiH zbog toga što dijelovi zemlje odbijaju da sarađuju na državnom nivou”. 

Kopač je dodao da je energetska efikasnost još jedna oblast u kojoj ove godine vidimo značajan napredak. 

“Zemlje se kreću od samog usvajanja zakona do stvarne primijene mjera energetske efikasnosti. Primjer toga su etiketirani energetski proizvodi, kao i rekonstruisani javni objekti”, kazao je Kopač.

Prema informacijama Energetske zajednice, oko 1.1 miljardi evra je na raspolaganju za zapadni Balkan iz regionalnih fondova za energetsku efikasnost i projekte obnovljive energije u privatnom i javnom sektoru.