Banjalučka razglednica

Banjalučka razglednica: Ekskluziva „Orfeja“

Uskoro se (26. i 27.oktobra) navršava četrdeset i pet godina otkako je Banja Luku pogodio katastrofalan zemljotres. O tome kakva je kataklizma i tragedija zadesila grad, i danas se mogu čuti brojna potresna svjedočenja i sjećanja.

Tekst: Mišo Vidović

Foto: Arhiva

U vanrednom izdanju lista „Glas“ (29. oktobar 1969.), između ostalog, zabilježeno je kako je „već treći dan Banja Luka pretvorena u jedan veliki zbjeg u kojem boravi oko 70.000 ljudi. Prema  saopštenim procjenama 80 posto stambenog fonda je sasvim uništeno. U gradu  nema više ni zgrade koja nije oštećena u kojoj se može bezbjedno boraviti...“.

Zemlja je drhtala, stihija je odnijela ljudske živote, a osim stambenih objekata – kuća i zgrada, uništila je mnoge javne ustanove, preduzeća, fabrike i proizvodne pogone. Na udaru prirodne kataklizme našle su se i zdravstvene ustanove, dok su sa lica zemlje praktično nestale sve škole i školski objekti. U vihoru pepela našla se i banjalučka Gimnazija, “realka” ili “Bastilja”, kako su je popularno zvali đaci. Zgrada Gimnazije, kako mnogi tvrde,  bila je ponos i jedno od glavnih znamenja i obilježja Banja Luke. Zemljotres je, ostaće zapisano, “smrtno ranio  gimnazijsku zgradu i uništio inventar, arhivu, biblioteku i veći broj kabineta”. Iako je “zgrada koliko-toliko ostala na nogama”,  vlast donosi odluku, da se sruši. Nekoliko hiljada Banjalučana 31. januara 1970. godine došlo je  na oproštaj  sa svojom Realkom – mnogi  nisu mogli sakriti  tugu i suze…




Do oktobra 1969. godine, banjalučki gimnazijalci u školi su organizovali  brojne društvene, kulturne, sportske aktivnosti. Četiri godine prije, 1965., pokrenut je i list Gimnazije - “Orfej”. U “Orfeju” prve novinarske tekstove, radove,  pjesme, pripovjetke, likovne ilustracije i radove objavili su, kasnije poznati, ugledni novinari, književnici, pjesnici, slikari…

A te fatalne 1969. godine, redakcija “Orfeja”(glasila saveza zajednice učenika i saveza omladine u Gimnaziji - kako je stajalo u “glavi” lista) pripremila je broj 1-2 za školsku 1969/70. Među materijalom koji su novinari i saradnici “Orfeja” priredili našla se i jedna – ekskluziva.

“…Ekskluzivno za “Orfej” govori  Akram Abdel Rahim  Jallad - član Al Fatah-a. Razgovor je vodio saradnik “Orfeja” Slavko Podgorelec…Naš gost u ovom broju je student tehnologije u Banjoj Luci, Akram Jallad (Džalad), porijeklo iz Palestine. Do juna 1967. godine živio je sa roditeljima u arapskom dijelu Jerusalema…”

O čemu su novinar “Orfeja” Slavko Podogorelec i Akram Jallad razgovarali, može se vidjeti iz sačuvane kopije intervjua.


Međutim, ranije  pripremljen i odštampan broj “Orfeja”, sa ovakvom ekskluzivom, mogao je zauvijek ostati zakopan ispod ruševina Gimnazije!!! O tome kako je palestinski student u Banja Luci, član Al-Fatah-a, “došao” na stranice “Orfeja”, odnosno kako je novina sa njegovim intervjuom  “izašla ” iz razrušene Gimnazije, svjedoči glavni akter, Slavko Podgorelec.

Prije nego što ću zamoliti kolegu Podgorelca da podsjeti na svoju “akciju”, poslao sam kopiju ekskluzivnog “Orfeja”- nije prošlo dugo, na e-mail mi stiže tekst - sjećanje “Orfej, list banjalučke Gimnazije, 'ilegalno evakuisan' iz ruševine”, koji u cjelini prenosim: Bottom of Form

Bijaše taj zemljopotres oktobra 1969. Tadašnji glavni urednik Orfeja, uvaženi i blaženopočivši profesor Milan Vukmanović (predavao filozofiju) s neskrivenim simpatijama prihvati moj prijedlog da (za to vrijeme - ekskluzivno!) objavimo intervju sa aktivnim pripadnikom palestinske oslobodilačke organizacije Al Fatah. Uradio sam to, krajem septembra, a posredstvom (tadašnjih studenata-Banjolučana, a danas doktora nauka) N.Dž. i  S.K… Ekrem (izvorno Akram) došao je na razgovor, pokazao 'identifikaciju' (index) koji je bio na ilegalno ime - a onda je uslijedio razgovor (tonski sniman) uz moje obećanje da korektno prenesem navedeno. Najsmješnije: Akram je pratio naš gimnazijski Orfej (!!!) i to iz broja u broj. I tada mi reče: "Imam odobrenje (komande) za ovaj susret, ali sam morao poslati neke primjerke Orfeja da bi se uvjerili kako to nije 'državni' dnevni list odnosno magazin!" (Ilegala je ilegala - a Mosad je 'dalekodobacujući')

… Dakle odradismo to, na 'geštetneru' odštampasmo taj broj Orfeja - a onda puče zemljotres.

Stranice lista u biološkom kabinetu (prizemlje)…
Neki zidovi Gimnazije izvaljeni,pristup zgradi čuvaju vojnici, uprava pod šatrom na košarkaškom-fiskulturnom terenu. Ne mogu se sjetiti ko je bio uz mene, ali znam da sam donio flašu 'brandy-a' ('zvekana') dao vojnicima, a onda, sa nekakvom željeznom šipkom - razvalio vrata kabineta biologije i sve stranice Orfeja (uredno poslagane) iznijeli pod šatru uprave Gimnazije, kod gospođe Nate.

Onda smo - kolektivno - evakuisani u Crikvenicu. Sve donedavno sam vjerovao da taj broj Orfeja nikada nije uvezan i distribuiran... Da ne griješim dušu - prof. Vukmanović (zvani Fili) kada je bio direktor Arhiva (a često me zvao 'na kafu') hvalio je taj intervju. Mislio sam da je to iz kurtoazije. Kada sam dobio autentične kopije - sada sam ponosan
jer, te 1969. godine niko prije Orfeja nije imao takav 'ekskluzivni'
materijal...

S poštovanjem …

Slavko Podgorelec, sr… Banjaluka,
30.09.2014.

Tako je “Orfej” preživio kataklizmu prije četrdeset i pet godina, nastavio dalje izlaziti, a  na njegovim stranicama neki novi klinci objavljivali  tekstove, članke, pripovjetke, pjesme (među njima i moja malenkost), crteže, ilustracije.

A Orfej je, po  helenskoj mitologiji pjesnik i pjevač, sin Muze Kaliope i Apoleona, svojom pjesmom očaravao ljude i zvijeri, kamenje, stijene i drveće, rijeke i vjetrove, pa i same Bogove… 

Komentari
Twitter
Anketa

Treba li napraviti još migrantskih centara u BiH kako bi se pomoglo vlastima Unsko- sanskog kantona?

Rezultati ankete
Blog