Izostanak dogovora odmah je izazvao potres na tržištu. Od juna, nafta je izgubila više od trećine vrijednosti. Pritiscima da se poveća cijena barela najviše se protive zemlje Persijskog zaliva.

Ministri dvanaestočlanog naftnog kartela sukobili su se na jednom od najtežih i naznačajnijih sastanaka posljednjih godina, jer je OPEK pod pritiskom da smanji proizvodnju i spreči dalje pojeftinjenje nafte, čija je cijena odmah pala na manje od 75 dolara.

Smanjenju proizvodnje najviše se protive Katar i Saudijska Arabija koja, kao najveći prozvođači, suštinski i određuju politiku OPEK-a, koji dnevno proizvodi 30 miliona barela nafte.

"Sve će se samo srediti na tržištu nafte. Nema potrebe da OPEK smanjuje proizvodnju, uprkos tome što veliki pad cijene nafte ugrožava neke članice kartela", kaže saudijski ministar za naftu Ali el Naimi.

Stavovi zalivskih zemalja nisu po volji siromašnijim izvoznicama OPEK-a, koje su tražile cijenu od 100 dolara za barel.

"Sve članice OPEK-a su složne da ovako niska cijena nafte nije dobra. Ovo nikako nije dobro", ističe ministar spoljnih poslova Venecuele Rafael Ramirez.

Uprkos geopolitičkim krizama u Ukrajini, sankcijama Rusiji, jačanju terorista na Bliskom istoku – cijena nafte je od ljeta pala za trećinu. To je izazvano manjom tražnjom, zbog proizvodnje nafte iz škriljaca u Americi i slabljenja nekih vodećih privreda.

"Proizvodnja nafte iz škriljaca u Americi unijela je revoluciju na tržište 'crnog zlata'. Amerika je smanjila uvoz nafte. Rusiji treba veći devizni priliv od izvoza nafte, zbog čega joj ne odgovara da smanji proizvodnju. Ne čudi me ishod sastanka u Beču", objašnjava analitičar Majkl Hjuson.

Dok analitičari ocjenjuju da je ishod sastanka OPEK-a posledica saudijske politike da proizvodnju iz škriljaca učini jeftinijom ili arapske podrške Vašingtonu i Briselu u sankcijama Moskvi – stručnjaci kažu da bi Amerika već slijedeće godine mogla da proizvede više nafte od Rusije ili Saudijske Arabije.

izvor: RTS