Političari često u svojim istupima pozivaju na povećanje nataliteta i borbu protiv takozvane bijele kuge. Međutim, jedan od bitnih faktora zaboravljaju, radna i druga prava trudnica i majki. 

Iz tih razloga, projekcijom filma "Sloboda porodu", neformalna grupa zainteresovanih građana DRIP ‒ Djeca, roditelji i porodilje - želi da pokrene javnu diskusiju na temu reproduktivnih prava žena u Banjaluci. 

Projekcija se održava 25. decembra sa početkom u 18 časova, u Domu omladine Banjaluka. 

Nakon projekcije planirana je tribina na ovu temu s početkom u 19 časova. Neka od pitanja o kojima će se diskutovati tiču se stanja u Banjaluci kad je riječ o pravima porodilja ‒ da li imaju pravo da izaberu način i mjesto porođaja, da li imaju kontrolu nad medicinskim postupcima koji se izvode prilikom porođaja, da li su zadovoljavajući uslovi u Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra u Banjaluci, na koji način se trenutno stanje može unaprijediti kako bi stepen ostvarivanja prava porodilja bio veći.

Gošća tribine biće Mirjana Gnjatić, instruktor joge za trudnice i prva dula iz Srbije, žena i majka koja je ujedno zaslužna za pojavu dula u Srbiji, BiH i Makedoniji. 

"Dula je emotivna, fizička i psihološka podrška i pomoć ženi tokom porođaja. To je žena koja veruje u sposobnost svake žene da rodi bebu, žena koja zna vrednost rađanja u radosti, žena koja je sposobna da veruje u ženu koja rađa čak i kad ona sama i drugi oko nje sumnjaju u nju", navedeno je na sajtu dula.com.

DRIP ‒ Djeca, roditelji i porodilje - je organizacija koja ima za cilj da se bavi reproduktivnim pravima i reproduktivnim zdravljem žena u Banjaluci.

„Konstatovali smo da su reproduktivna prava žena u Banjaluci ugrožena, da građani/ke o njima nisu dovoljno informisani/e te da je ta prava teško ostvariti“, rekli su iz ove organizacije.

S obzirom na činjenicu da se na ovu temu ne priča mnogo, iz ove organizacije poručuju da je teško znati kakva je realna situacija.

"Prvi korak jeste upravo da se ustanovi kakvo je stanje i koji su mehanizmi potrebni da se popravi ono što treba i može da se popravi. U ovom procesu treba da učestvuju kako porodilje, majke, očevi, osobe koje planiraju porodicu i svi drugi zainteresovani građani i građanke, tako i institucije i medicinsko osoblje koji su povezani sa ovom oblašću. Od presudne je važnosti da se pokrene javna diskusija koja će uključivati sve navedene aktere i akterke jer to je u interesu svih nas i dobar, ako ne i jedini, put ka promjenama", rekli su iz DRIP-a.

Zašto naziv DRIP?

Iz organizacije objašnjavaju da je drip medicinski postupak koji se koristi za indukciju, odnosno ubrzanje poroda koji spadaju u grupu rizičnih.  

„Na Kliničkom centru u Banjaluci i šire Drip se koristi rutinski čak i kod trudnoća koje su sasvim uredne. Naziv naše grupe – DRIP – predstavlja simbol kontrole institucija nad porodiljama u Banjaluci kad je riječ o ostvarivanju njihovih reproduktivnih prava, a mi želimo da promijenimo takvo stanje“.

O dokumentarcu:

U šezdesetminutnom dokumentarcu vodeći svjetski stručnjaci zajedno s međunarodnim advokatima za ljudska prava pozivaju na kampanju koja zahtijeva radikalne promjene u ophođenju prema porodiljama. Hermine Hayes-Klein, američka advokatica i organizatorka nedavno održane konferencije o porodu („Human Rights in Childbirth“) ističe: “Način na koji se odvija porod u velikom broju zemalja je izuzetno problematičan. Milioni trudnica podvrgnuti su nepotrebnim farmaceutskim i hirurškim intervencijama za koje i doktori priznaju da se čine iz finansijskih razloga ili zbog ličnog komoditeta. Žene širom svijeta počinju shvatati da porod ne mora i ne smije biti takav. Omalovažavanje i zlostavljanje nisu neizbježna cijena sigurnosti.” 

piše: Maja G. Đurđević