Vijesti

FPN u Beogradu provjerava rad profesorke iz Banjaluke

Naučno - nastavno vijeće FPN u Beogradu formiraće komisiju koja će ispitati navode iz prijave da je doktorska disertacija dr Radmile Čokorilo, sada profesora na FPN u Banjaluci, u stvari čisti plagijat.

Ovo je "EuroBlicu" potvrdio prof. dr Đorđe Pavićević, prodekan za studije 2 i 3 stepena FPN u Beogradu. On kaže da su 15. januara ove godine i oni dobili na mejl adresu anonimnu prijavu koju potpisuju "Zabrinuti akademci" u kojoj se opširno i sa mnogo detalja tvrdi da je Čokorilova rad prepisala i to od svog mentora dr Rade Veljanovskog, takođe profesora FPN u Beogradu.

Prodekan Pavićević kaže da 25. februara 2011. godine, kada je Radmila Čokorilo branila doktorski rad, nije postojala obavezna elektronska provjera, takozvani EFORUS, ali da su oni nakon anonimne prijave ipak uradili tu vrstu provjere. 

Ukupna poklapanja su bila oko dva odsto, što nije značajno poklapanje teksta, ali je FPN odlučio da formira komisiju koja će ispitati navode.

Utvrdi li se da je navedena doktorska teza zaista plagijat, Fakultet će prema važećim propisima pokrenuti postupak za poništavanje dodjeljenog zvanja i uputiti ga organima Univerziteta, kaže profesor Đorđe Pavićević.

Nezgodna osoba

Na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci zid ćutanja. Informacija iz Beograda je do temelja uzdrmala ovaj fakultet, ali o ovome niko ne želi da govori dok se ne utvrdi istina jer je, kako kažu njene kolege, " koleginica Radmila Čokorilo veoma nezgodna osoba".

"Zabrinuti akademci" tvrde da je riječ o plagijatu doktorske teze pod nazivom "Nastanak, razvoj i društvene uloga Radio-televizije Republike Srpske kao Javnog servisa" autorke dr Radmile Čokorilo (docenta na FPN u Banjaluci), odbranjene na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu 25. februara 2011. godine. Komisiju su činili: prof. dr Rade Veljanovski (mentor), prof. dr Neda Todorović (član), prof. dr Ratko Božović (predsjednik).

Uvidom u rad možemo da konstatujemo, pored "ukradenih" dijelova, i niz netačnih tvrdnji, pogrešnih zaključaka, metodoloških neispravnosti, konfuzne i sporne glavne hipoteze, iskazanog elementarnog neznanja, materijalnih grešaka, itd. da se prosto postavlja pitanje da li su mentor i članovi komisije za odbranu teze uopšte pogledali rad.I ako jesu, šta ih je motivisalo da isti puste u proceduru odbrane i da prihvate rad.

Naravno, postoji mogućnost da mentor i članovi komisije nisu pogledali sporni rad, ali to je svakako posao Odbora za profesionalnu etiku Univerziteta u Beogradu. Kada je riječ o obimu, disertacija sadrži ukupno 290 stranica, od čega 115 stranica odlazi na priloge koji nisu autorski rad.

Od ostalih 175 stranica disertacije, navedena literatura obuhvata10 stranica i ako izuzmemo naslovnicu, sadržaj, apstrakt na srpskom i engleskom i sl., obim autorskog dijela disertacije je 160 stranica. Dalje, kada izuzmemo 28 stranica grafikona, ostaje oko 132 stranice teksta doktorske disertacije koju bi smo mogli okarakterisati kao originalni tekst. Prilikom analize doktorske disertacije dr Radmile Čokorilo, identifikovano je oko 30 stranica koje sadrže elemente: direktni plagijat, autoplagijat, metodološke neispravnosti, krađa citata.

Kako se pod plagijatom podrazumijeva čin prisvajanja i kopiranja tuđeg pisanog rada, bez navođenja izvora, odnosno priznavanja tuđeg autorstva, u komentarima skenirane doktorske disertacije dokazali smo da napisana teza dr Radmile Čokorilo predstavlja plagijat, napisali su " Zabrinuti akademci" i onda veoma precizno identifikovali sva mjesta za koja tvrde da su plagijati.

Izvor.EuroBlic
Komentari
Twitter
Anketa

Za koga ćete navijati u baražu za Evropsko prvenstvo u fudbalu: BiH ili Ukrajinu?

Rezultati ankete
Blog