Radnička prava i pravo na rad

Privrednici nisu zadovoljni modelom zapošljavanja OSI

Privatne kompanije igraju ključnu ulogu u zapošljavanju OSI. Međutim, određen broj privrednika nije zadovoljan trenutnim zakonskim rješenjima kojima se kažnjavaju za neispunjavanje predviđenih kvota zaposlenih.

Poteškoće s kojima se susreću osobe koje traže posao u BiH su davno prestale biti iznenađujuća vijest. Stopa nezaposlenosti se kreće od 27% do 44% ovisno o tome kojom metodologijom se mjeri. Stotine hiljada ljudi je na biroima za nezaposlene a većina smatra da su mlade osobe najteže pogođena grupa stanovništva.

Međutim, biti nezaposlena osoba sa invaliditetom koja se pri tome takmiči na tržištu rada sa ostalim kandidatima je mnogo veći izazov i socijalni problem. Ključnu ulogu u zapošljavanju tih osoba imaju kompanije koje država zakonskom regulativom nastoji motivirati, a dijelom i natjerati, da zapošljavaju osobe sa invaliditetom.
 
Članom 18. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju lica sa invaliditetompropisana je obaveza zapošljavanja osoba sa invaliditetom po kvotnom sistemu, što znači da je svaki poslodavac, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, dužan, na svakog 16-og radnika, zaposliti jedno lice sa invaliditetom.
 
Poslodavci koji se ne pridržavaju ove zakonske odredbe, dužni su pri isplati mjesečne plate u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom uplatiti poseban doprinos za zapošljavanje osoba sa invaliditetom u iznosu od 25% prosječne neto plate u FBiH, za svaku takvu osobu, koju su bili dužni zaposliti.
 
Firme koje poštuju navedena pravila imaju pravo na određene stimulanse i finansiranje projekata, nadoknadu na osnovu uplaćenih poreza i doprinosa za osobe sa invaliditetom koje zapošljavaju, subvenciju dijela neto plate za osobe sa invaliditetom i druge pogodnosti u skladu sa Zakonom.
 

Stav privrednika

Iako je uspostava ovih pravila ali i samog Fonda za profesionalnu rehabilitaciju značajan pomak u unapređenju položaja ugroženih grupa, stav privrednika o tome je jednako bitan. O tome smo razgovarali sa privrednicima iz industrije tekstila, obuće i kože koji zapošljavaju veliki broj radnika i shodno tome snose veliki dio finansijske odgovornosti u primjeni zakonskih rješenja.
 
Kompanije iz ovog sektora su okupljenje u Udruženje tekstila, obuće i kože (U.T.O.K.) a u svojim pogonima zapošljavaju na desetine hiljada radnika. Amir Međić, generalni sekretar U.T.O.K.-a, navodi da firme iz ove branše zapošljavaju osobe sa invaliditetom uglavnom zbog restriktivnih zakonskih rješenja, ali i želje poslodavaca da pomognu osobama koje su u takvoj poziciji. 
 
''Firme bi zaposlile puno više takvih osoba, ali generalno gledajući ne mogu postići punu produktivnost i efikasnost u poslu sa osobama koje nisu u potpunosti spremne da rade na visokom nivou'', kaže Međić. ''Zahtjevi kupaca su veoma konkretni i teško dostižni tako da svaka neracionalnost utiče na ukupni rezultat rada i poslovanje firmi i stoga bi država morala naći (neko drugo, op.a.) rješenje za zapošljavanje takvih osoba'', zaključuje on.

Fond za rehabilitaciju

Fond za profesionalnu rehabilitaciju, koji je sa radom počeo u martu 2011., je do 30. juna 2013. isplatio ukupno 8.316.264,68 KM i to 1.325.239,00 KM na ime nadonkana i subvencija, 3.269.738,00 KM za stimulanse i 3.721.287,68 KM za programe i projekte navodi se u izvještaju Fondacije za socijalno uključivanje u BiH.
 
Vidljiv je i porast isplata po godinama, ali i osoba za koje poslodavci ostvaruju pravo, a izvještaj navodi da je uzrok tome “povećanje broja uposlenih OSI pod posebnim uvjetima, najviše uzrokovano dodjelom novčanog stimulansa od strane Fonda, aktivnosti Fonda na informiranju i stručnom savjetovanju, završetak prelaznog perioda u kojem su gospodarska društva za upošljavanje OSI bila direktno oslobođena plaćanja poreza i doprinosa”.
 
Međutim, iz U.T.O.K.-a navode da trenutno nemaju informaciju da je ijedna firma dobila finansijsku pomoć Fonda te da je generalno gledajući Fond neefikasan i nije u poziciji da više uradi na zapošljavanju ove kategorije osoba.
 

Protiv kažnjavanja kompanija
 

Poslodavce ne “vesele” ni kazne koje moraju plaćati ukoliko ne zapošljavaju predviđeni broj osoba sa invaliditetom i smatraju to pogubnim i prestrogim. Međić navodi da su u branši tekstila, obuće i kože svi poslovi normirani i teško je dostići propisane ciljeve i za lica koja su u potpunosti spremna za rad. Kao posljedica finansijskih opterećenja, mnogi poslodavci razmišljaju o preseljenju proizvodnje u susjedne zemlje i da ako bi se to desilo problem bi bio mnogo veći jer će i trenutno zaposleni ostati bez posla, smatraju u U.T.O.K.-u. 
 
Istovremeno, navode da poticaji i subvencije koje država pruža za firme koje zapošljavaju osobe sa invaliditetom nisu dovoljne. Potrebno je učiniti više na zaštiti takvih osoba jer je to moralna obaveza svake države i članice U.T.O.K.-a očekuju od nove federalne vlade da bude kooperativna po tim pitanjima. ''Politizacija u domenu biznisa nije poželjna, već treba omogućiti firmama da opstanu, razvijaju se i na taj način zapošljavaju nove radnike'', zaključuje Međić. 

Izvor: diskriminacija.ba
Komentari
Twitter
Anketa

Gdje planirate doček Nove godine?

Rezultati ankete
Blog