Svijet

Vijek od pogroma nad Jermenima

U Jerevanu se obilježava 100 godina od pogroma nad Jermenima u Turskoj tokom Prvog svjetskog rata. Komemoracija u Jerevanu kojom će biti obilježena 100-godišnjica pogroma nad Jermenima, za vrijeme Otomnaskog carstva, počeće maršom hiljada ljudi prema spomen obilježju na kraju grada, prenosi Tanjug.

Jermenska crkva je u četvrtak kanonizovala milion i po ubijenih u masakrima i deportacijama, za vrijeme Prvog svjetskog rata.

Turska se snažno protivi korišćenju termina genocid da se opiše to ubijanje, jer je bilo mnogo mrtvih na obje strane, što je pogoršalo odnose između Turske i Jermenije. Pri tom Turska tvrdi da je bilo mnogo manje ubijenih.

Pomen će biti održan i u Turskoj, a premijer Ahemt Davutoglu je izjavio da će zemlja "dijeliti bol" Jermena i ponovio da to nije bio genocid.

Ranije ovog mjeseca, Turska je opozvala svog izaslanika u Vatikanu, pošto je papa Franja takođe upotrebio reč genocid, na misi u bazilici Sveog Petra.

Njemački predsjednik Joakim Gauk je takođe opisao ubistva kao genocid, uoči rasprave u njemačkom parlamentu o tom pitanju.

Francuska snažno podržava da se taj pogrom tretira kao genocid, a njen predsjednik je predložio zakonsko kažnjavanje za njegovo poricanje.

Američki predsjednik Barak Obama opisao je masakr iz Prvog svjetskog rata kao "strašan pokolj", ali je izbjegao termin genocid, zbog razbuktavanja strasti, povodom 100-godišnjice.

Istoričari u 20 zemlja, uklučujući Rusiju, Francusku i Njemačku, kao i međunarodna tijela, među kojima i Evropski parlament, smatraju da je riječ o genocidu.

Komemoraciji će prisustvovati srpski predsjednik Tomisalv Nikolić, ruski Vladimir Putin i francuski Fransoa Oland.

Istovremeno Turska će ugostiti svjetske lidere, na obilježavanju 100-godišnjice bitke na Galipolju, šaljući time poruku pomirenja i patriotskog ponosa, zbog jedne od najdramtičnijih otomaskih pobjeda u Prvom svjetskom ratu, prenosi AFP.

Pogunulo je na desetine hiljada ljudi na obje strane tokom devetomjesečne bitke, između Njemačke, koju su podržavale otomanske snage i saveznika, uključujući Australiju, Britanjiju i Novi Zeland, koje su pokušavale da osvoje Carigrad i uspostave kontrolu nad Bosforom i Dardanelima.

Tijela poginulih danas leže zajedno na odvojenim grobljima poluostrava Galipolje na zapadu Turske, što se posmatra kao snažan simbol pomirenja između bivših neprijatelja.

Turski predsjednik Redžep Erdogan će povodom komemoracije ugostiti lidere zemalja saveznica, uključujući britanskog premijera Tonija Abota, novozelandskog Džona Keja, britanskog princa Čarlsa i njegovog sina Harija. Svečanosti će prisustvovati i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.

Izvor: RTS
Komentari
Twitter
Anketa

Za koga ćete navijati u baražu za Evropsko prvenstvo u fudbalu: BiH ili Ukrajinu?

Rezultati ankete
Blog