U intervjuu za "Dnevni avaz", prvom za jedan mediji u regionu i uopšte van Hrvatske, Plenković ističe da "BiH nema većeg prijatelja i saveznika od Hrvatske" te da zbog svega toga, kako je i najavio uoči izbora, najprije posjećuje službeno Sarajevo. Za naš list Plenković otvoreno govori o BiH i bh. Hrvatima, odnosima u regionu, referendumu u R.Srpskoj i incidentima u Stocu...

Evropski put

U svom prvom obraćanju javnosti u Banskim dvorima, ali i u svom programu, kazali ste da će BiH i njen evropski put biti vanjskopolitički prioritet nove Vlade Hrvatske, kao i funkcionalnost i kohezija BiH. Zašto ste BiH stavili u vrh svojih prioriteta?

Evropska budućnost BiH od strateškog je interesa za Hrvatsku i stoga je razumljivo da je u Programu nove Vlade Hrvatske taj cilj stavljen u fokus naših vanjskopolitičkih prioriteta. Zajedno s ostalim zastupnicima HDZ-a u Evropskom parlamentu aktivno sam podržavao i zalagao se za evropski put BiH. To je pridonijelo podnošenju zahtjeva BiH za članstvo u EU u februaru. Vlada Hrvatske sa svoje će strane učiniti sve što je u njenoj moći da BiH nastavi odlučno koračati evropskim putem. 

Nakon nedavne odluke Savjeta da Evropska komisija pristupi izradi upitnika na temelju kojega će se pripremiti mišljenje o zahtjevu BiH za članstvu u EU, spremni smo pružiti pomoć u pripremi odgovora na upitnik te prenosom hrvatskih iskustava podržati provođenje sveobuhvatnih reformi u BiH. Sada je glavni prioritet dosljedno provođenje Reformske agende o kojoj je postignut konsenzus među svim političkim akterima i na svim razinama vlasti. To je dugotrajan proces čiji je cilj transformacija institucija i društva u BiH te njeno približavanje standardu evropskih zemalja. 

Stoga su u EU velika očekivanja od političkih lidera u BiH da opravdaju ukazano povjerenje i ono što je obećano ''na papiru'' provedu u stvarnosti. Sljedeći važni korak pred BiH je ostvarivanje statusa kandidatkinje za članstvo u EU. Tim bi uspjehom i EU i građani BiH neposredno osjetili da je BiH ušla u zrelu fazu procesa napretka i približavanja EU.

Kolike su šanse BiH za napredak u procesu evropskih i evroatlantskih integracija u situaciji kada se i sama EU suočava s ogromnim problemima? Koliko je važno da Evropa bude snažnije prisutna u BiH i na Balkanu, da se njen uticaj i vidi?

Evropska unija trenutno se suočava s brojnim izazovima - bilo da je riječ o migracijskoj krizi, saniranju posljedica dugogodišnje trgovinske i finansijske krize, kriznim žarištima u Siriji, Libiji i Iraku, kompleksnim odnosima s Rusijom ili odluci Ujedinjenog Kraljevstva o izlasku iz EU. No, EU je kroz svoju istoriju višestruko dokazala da se paralelno s nizom unutrašnjih može efikasno i uspješno nositi i s vanjskim izazovima. Jedan od tih vanjskih izazova svakako je integracija zemalja jugoistočne Evrope u EU, odnosno nastavak politike proširenja. 

Pozicionirajući se kao posebno važan kreator i pokretač evropske i transatlantske politike, Vlada RH podržaće sve zemlje jugoistočne Evrope u nastojanjima da ispune potrebne standarde za članstvo u EU i NATO-u. Istovremeno će unutar EU i NATO-a ostati aktivna zagovornica nastavka politike proširenja. 

Položaj Hrvata

NATO se širi Balkanom. Kolike su šanse da BiH uskoro bude dio Alijanse i koliko je to važno?

Crna Gora bit će sljedeća država jugoistočne Evrope koja će postati članica NATO-a. Što se odnosa BiH i NATO-a tiče, ministri NATO-a su 2010. na sastanku u Talinu donijeli odluku da se BiH pozove u Akcijski plan za članstvo (MAP). Time je BiH formalno postala MAP država. No, BiH će moći aktivirati MAP tek kad sve 63 nekretnine bivše JNA budu registrovane kao vlasništvo Ministarstva odbrane BiH. Nažalost, uslov iz Talina i dalje nije ispunjen. 

Ključno je da vlasti BiH ulože sve potrebne napore kako bi što je moguće prije bio ispunjen uslov iz Talina te aktiviran MAP za BiH. Hrvatska zajedno s partnerima u NATO-u razmatra modalitete, naprimjer ojačani politički dijalog NATO - BiH, kojima bi se mogao stimulisati daljnji napredak BiH prema članstvu u NATO-u. 

Kao i glede članstva BiH u EU tako i glede članstva BiH u NATO-u, držim kako bi bila istorijska nepravda da BiH ostane na začelju zemalja jugoistočne Evrope. Riječ je o komplementarnim procesima i oba su izuzetno važna ne samo za jačanje stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta BiH nego i cijele regije. 

Posebno ste u programu istakli važnost zaštite ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda. Kako vidite njihov trenutni položaj? Je li rješenje u konceptu trećeg entiteta, o kojem se mnogo govorilo, ili pak na drukčiji način i koji?

Dvadeset godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda BiH još ne uživa punu ravnopravnost niti sva prava koja mu po Ustavu pripadaju. Prema podacima iz nedavno objavljenog popisa stanovništva, broj Hrvata u BiH smanjio se za jednu četvrtinu u odnosu na 1991., kada je proveden posljednji popis stanovništva, a svjedočimo i pojačanom trendu njihova iseljavanja iz BiH. Ukratko, položaj Hrvata u BiH daleko je od položaja na kojemu bi trebali biti. 

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović spomenula je nedavno neophodnost izmjene Dejtonskog sporazuma, jer smo se "brojnim amandmanima na Ustav BiH odmakli od tog Dejtona". Dijelite li njene stavove? Vi ste u jednom od ranijih intervjua govorili o konceptu federalizacije. Šta ona znači u kontekstu BiH?

Dejtonsko-pariški mirovni ugovor iz 1995. neminovno je dao golem doprinos prekidu rata i primirju u BiH. Danas se zemlja nalazi pred novim izazovima te je potrebna uspostava funkcionalnih državnih institucija i provođenje strukturnih reformi na svim nivoima. Potrebna je nadogradnja Dejtonskog sporazuma kako ne bi bio prepreka prosperitetu BiH krajem druge decenije 21. vijeka. 

Podsjetiću da sam s kolegama u decembru u Briselu organizovao konferenciju ''Evropska budućnost BiH – 20 godina nakon Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma'' koja je okupila najrelevantnije međunarodne aktere za BiH. Tada smo pokazali da je među svim ključnim globalnim akterima sazrelo razmišljanje o nužnosti preobrazbe BiH. 

Vrijeme je da lideri u BiH započnu razgovore o ustavnoj reformi zemlje koja će s jedne strane  garantovati efikasnost rada državnih institucija i svih nivoaa vlasti, a s druge strane stvarnu ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda i građana. Smatram da smo došli u fazu kada bi bilo potrebno pristupiti reformi dejtonskog ustavnog okvira. Podsjećam kako je Evropski parlament u svojim rezolucijama sugerisao provođenje načela decentralizacije, federalizma, supsidijarnosti i ravnomjerne zastupljenosti.

Jasan signal

Situacija u regionu i kako je vidite danas?

Aktualno stanje u jugoistočnoj Evropi jasan je signal da je potreban jači angažman svih učesnika. Kao što sam već istakao, EU uprkos brojnim izazovima s kojima se trenutno suočava mora nastaviti saradnju s državama jugoistočne Evrope i sa svakom pojedinačno raditi na daljnjem približavanju i ostvarivanju evropske perspektive.

Zabrinuti zbog referenduma u R.Srpskoj i incidenata u Stocu

Kako gledate na pokušaj problematizovanja budućnosti BiH u posljednje vrijeme?

Referendum u Republici Srpskoj i incidenti na nedavnim lokalnim izborima u Stocu razlog su za zabrinutost. Držim da je najefikasniji odgovor na takve događaje upravo istrajan nastavak reformi te evropske integracije.

EU ne bi trebala ignorisati jačanje uticaja Rusije

Kakvo je Vaše mišljenje o povećanom uticaju Rusije na prostorima bivše Jugoslavije? Kolika je opasnost da se snage svjetskih sila ovdje sudaraju?

Jačanje uticaja Rusije na države u hrvatskom susjedstvu uslovljeno je istorijskim odnosima, trgovinskim i energetskim interesima, povezanošću političkih stranaka te se u pojedinim slučajevima manifestuje čak i u vidu vojne saradnje, što EU ne bi trebala ignorisati. Što više EU bude oklijevala u provođenju svoje politike proširenja i evropske politike susjedstva, to će veći prostor otvarati za angažman i tješnje odnose zemalja jugoistočne Evrope s Rusijom. 

U raspravi o odnosima EU i Rusije koja se prošle sedmice povela na Evropskom savjetu u Briselu, ukazao sam da je važno da EU, nezavisno o tome što pojedine države članice imaju vrlo razvijene odnose s Rusijom, ostane principijelna i da, s druge strane, državama koje teže članstvu u EU ili imaju perspektivu pridruženog članstva poput Ukrajine, pruži svu potrebnu podršku te ispuni obećanja koja im je sa svoje strane dala – bilo da je riječ o nastavku pristupnih pregovora, viznoj liberalizaciji ili insistiranju na poštovanju načela međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta država i nepriznavanja ilegalne aneksije.

Razgovaraćemo sa svim bh. narodima

Može li Hrvatska ili, konkretno, Vaša vlada izbjeći izazove nesvrstavanja na stranu jednog naroda u BiH?

Hrvatska će voditi koherentnu politiku prema svim komšijama, ali istovremeno, u okviru svojih obveza i nadležnosti, ohrabrivaćemo osiguravanje pune ravnopravnosti Hrvata. Tadašnji potpredsjednik Vlade Božo Petrov i ministar vanjskih poslova Miro Kovač posjetili su Stolac kako bi se informisali o izbornim nepravilnostima i osudili fizički napadi na članove izborne komisije, koji se ničim ne mogu opravdati. 

Poruka građanima BiH

Evropska perspektiva BiH ključni je vanjskopolitički prioritet Vlade koju predvodim. Želim ponovno vrlo jasno poručiti da BiH nema većeg prijatelja i saveznika od Hrvatske. Zbog svega toga, kao što sam uoči izbora najavio, dolazim u BiH u svoju prvu službenu posjetu na dužnosti predsjednika Vlade Hrvatske. 

Izuzetno mi je zadovoljstvo što ću se u Sarajevu sresti s predsjedavajućim Savjeta ministara Zvizdićem, članovima Predsjedništva BiH, članovima oba kolegija Parlamentarne skupštine, reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem, kardinalom Vrhbosanske nadbiskupije Puljićem, te što ću posjetiti Mostar. U interesu stabilnosti i prosperiteta cijele jugoistočne Evrope je funkcionalna i cjelovita BiH koja napreduje prema članstvu u EU i u kojoj se u potpunosti poštuje ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda i ostalih građana. Na tome ću angažovano raditi kao predsjednik Vlade Hrvatske.

Izvor: Avaz