U izvještaju se naglašava da je Izetbegović “zapalio” nepotrebnu političku krizu, tražeći da se zabrani proslava Dana Republike Srpske, koji je miroljubivo obilježavan proteklih 20 godina.

Napominje se i da je glavni tužilac BiH, koji je iz reda Bošnjaka, zloupotrijebio svoja ovlašćenja s ciljem zastrašivanja političkih protivnika SDA i funkcionera Vlade Republike Srpske.

“SDA i ostali bošnjački službenici u pravosuđu i sudije nastavljaju da blokiraju reformu pravosuđa koju je preporučila Evropska unija. Ovakvi postupci štete građanima BiH, slabe njenu privredu i ugrožavaju budućnost”, ističe se u izvještaju.

SDA je, uprkos tome što je Republika Srpska priznata Ustavom BiH, neumoljivo vodila kampanju na podrivanju legitimiteta Republike Srpske, te je Izetbegović iskoristio svoju poziciju člana Predsjedništva BiH i Ustavnom sudu BiH podnio apelaciju protiv proslave dana nastanka Republike Srpske, 9. januara 1992. godine.

“Krajem prošle godine, dva člana Ustavnog suda BiH iz reda Bošnjaka – oboje bivši visoki funkcioneri SDA – pridružili su se trojici stranih sudija i nadglasali članove iz reda srpskog i hrvatskog naroda, podržavši Izetbegovićevu žalbu. Ova odluka uslijedila je nakon dugogodišnjeg i zabrinjavajućeg šablona političkog nadglasavanja u prilog bošnjačkim političkim pitanjima, uz zaleđe visokog predstavnika, umjesto poštovanja vladavine zakona”, napominje se u izvještaju.

U ovom dokumentu se podsjeća da je Narodna skupština Republike Srpske, uz podršku svih srpskih političkih stranaka, donijela odluku kojom osuđuje političko nadglasavanje u sudu i pozvala Vladu Republike Srpske da organizuje savjetodavni referendum.

Dalje se navodi da je SDA odgovorila agresivnom kampanjom u kojoj je prikazivala postupke Republike Srpske kao direktan napad na institucije na nivou BiH, odbijanje pristupanja Evropskoj uniji i prvi korak ka secesiji, te da se SDA nadala da će međunarodna zajednica sankcionisati Republiku Srpsku i njene funkcionere, naročito predsjednika Republike, čime bi se dodatno oslabili entitet i srpsko stanovništvo.

“U posljednjem pokušaju da spriječi zakoniti referendum, predsjednik SDA podnio je apelaciju Ustavnom sudu o neustavnosti referenduma. Pošto Sud još nije donio odluku u ovom predmetu, predsjednik SDA tražio je od Suda da donese privremenu mjeru protiv referenduma. Svega nekoliko dana prije zakazanog datuma održavanja referenduma, Sud nalaže privremenu mjeru”, dodaje se u izvještaju.

U izvještaju Savjetu bezbjednosti UN podsjeća se da je Republika Srpska 25. septembra održala referendum zbog političke prirode odluke Suda, mišljenja građana da je ovo pitanje od vitalnog nacionalnog interesa i činjenice da je referendum pripremljen u skladu sa zakonom, te da je morao biti sproveden u skladu sa propisima.

Napominje se da se politička priroda Suda vidi u ovoj i više od 90 drugih odluka koje su strane odbile da sprovedu, poput odluke kojom se izborni sistem za grad Mostar proglašava neustavnim zbog čega građani Mostara ne mogu da glasaju na lokalnim izborima još od 2008. godine.

U izvještaju se navodi da je odziv na referendum bio sličan izlaznosti na posljednjim opštim i lokalnim izborima, gdje je 99,8 odsto glasača glasalo za to da dan obilježavanja nacionalnog dana Republike Srpske ostane 9. januar.

Ukazuje se i na to da su ključni članovi SDA i drugih bošnjačkih stranaka odgovorili na savjetodavni referendum prijetnjama po bezbjednost Republike Srpske i njenog predsjednika.

“Gotovo neposredno po održavanju referenduma u Republici Srpskoj, predsjednik

SDA Bakir Izetbegović rekao je da će predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik završiti kao Sadam Husein, Muamer Gadafi ili Slobodan Milošević. Uprkos tome što se referendum usko bavio datumom praznika Dana Republike, Izetbegović je upozorio, prije referenduma, da će on ‘vjerovatno dovesti do kolapsa mira u ovom dijelu Evrope'”, navodi se u izvještaju.

Dalje se podsjeća i na to da je bivši komandant Sefer Halilović zaprijetio ratom protiv Republike Srpske ako bude održan referendum o Danu Republike i hvalisao se da bi Republika Srpska mogla da izdrži najviše 10 do 15 dana, te da se nijedan lider SDA, niti bilo koja druga bošnjačka stranka, nisu distancirali od ovih prijetnji.

U odgovoru na ove direktne prijetnje lideri Republike Srpske su pozvali na mir, a predsjednik Republike je poručio da su opcije Republike Srpske političke, bez ijedne ratne i da Republika Srpska otvara fabrike i gradi puteve, ne naoružava se i ne sprema za rat, kao i da referendum nema nikakve veze sa secesijom.

U izvještaju se navodi da je pored prijetnji nasiljem, u roku od nekoliko dana nakon referenduma, SDA zatražila hapšenje Dodika preko glavnog tužioca Gorana Salihovića, koji je Dodiku rekao da će istraga protiv njega zbog referenduma biti “prioritet”.

“Stvarni razlog poziva predsjedniku Dodiku i ‘prioriteta’ koji mu je pripisan je uplitanje u lokalne izbore 2. oktobra, koji su se održavali za manje od nedjelju dana, te da su postupci glavnog tužioca u BiH flagrantan primjer selektivne primjene krivičnog prava zarad ostvarivanja političkih ciljeva”, ističe se u izvještaju.

U izvještaju je ocijenjeno da je poziv Dodiku nezakonit – sa procesnog stanovišta zato što ga je glavni tužilac izdao prije nego što je Ustavni sud BiH dostavio obavještenje o neizvršavanju odluke, a u kom se kao odgovorno lice ne navodi predsjednik Dodik, a sa materijalnog stanovišta zato što nije učinio ništa osim retoričke podrške referendumu, jer Dodik nije donio Odluku o održavanju referenduma 25. septembra niti je imao mogućnost da zaustavi njegovo održavanje.

“Inicijatori Odluke o održavanju referenduma bili su klubovi poslanika svih srpskih stranaka u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Dakle, ni predsjednik Republike ni Vlada Republike Srpske nisu bili ni inicijatori, ni donosioci navedene odluke”, konstatuje se u izvještaju i dodaje da je Dodik prihvatio da ga Tužilaštvo sasluša, uprkos nepostojanju legitimiteta naloga, ali ne u Sarajevu zbog prijetnji po njegov život.

U izvještaju Savjetu bezbjednosti UN dodaje se da je Narodna skupština Republike Srpske razmotrila taj stav građana na referendumu prilikom izrade nacrta zakona u nastojanjima da obezbijedi da pravni sistem Republike Srpske bude u skladu sa relevantnim odlukama Ustavnog suda i izraženim mišljenjem građana Republike Srpske.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 25. oktobra novi zakon prema kojem je 9. januar zadržan kao Dan Republike koji će se, kako je jasno rečeno, obilježavati i proslavljati kao sekularni praznik, a usvojene su i druge izmjene u skladu sa odlukama Ustavnog suda.

“SDA je pokušala bezuspješno da izazove krizu zbog Dana Republike Srpske i referenduma o danu njegovog obilježavanja. Međutim, SDA je uspjela, u određenom stepenu, da lažno prikaže da Republika Srpska krši Dejtonski sporazum i Ustav BiH. Republika Srpska je reagovala mirno, uprkos provokacijama i napadima SDA, i tako spriječila da nastala situacija preraste u krizu”, zaključuje se u izvještaju Republike Srpske upućenom Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Srna