EU integracije BiH

Zemlja piva u centru Evrope: Šta povezuje i razdvaja pivsku industriju u Češkoj i BiH

Tržište piva u svim zemljama u okruženju, ali i u Evropi, predstavlja veoma važno tržište i čini bitan faktor ekonomije svih zemalja, jer industrija piva zapošljava veliki broj ljudi i donosi ogromne profite, a samim tim i velike prihode državi. Mi smo za naše čitaoce provjerili kako funkcioniše tržište piva i proces proizvodnje u jednoj od najprepoznatljivijih zemalja kada je riječ o ovom alkoholnom piću – Češkoj Republici, pa smo to uporedili i sa našim trendovima.

Staropramen je jedno od najpoznatijih piva u Evropi, a proizvodi se u glavnom gradu Češke – Pragu u istoimenoj pivari. U Češkoj su ponosni na njihov proces proizvodnje piva i činjenicu da su čuveni u svijetu, makar kada je riječ o ovome piću. 


„Staropramen se pravi od izuzetno kvalitetne vode, sušenog ječma i čuvenog češkog hmelja, koji daje prepoznatljivi okus i aromu. Specifični sastojci, o čijem odabiru vodimo posebnu brigu, stoje iza Staropramen piva. Vjerovali ili ne, za pravljenje našeg lager piva koristimo dvije vrste sušenog ječma i pet vrsta hmelja“, izjavila je portparolka pivare Jitka Nemečkova. 


Ona dodaje i da pivara ispunjava sve standarde i kriterijume neophodne za pravljenje ovog vrhunskog češkog piva. 

„Da bi mogli da pravimo Staropramen, neophodno je da od ječma napravimo ječmeni slad, što radimo u savršeno kontrolisanim uslovima, zadovoljavajući sve neophodne kriterijume i standarde. Savršenu mješavinu vode i slada dobijamo u kotlovima za pravljenje piva, koji opet zadovoljavaju sve higijenske uslove, nakon čega dodajemo hmelj i šaljemo na odmuljivanje i vrenje“, rekla je Nemečkova i dodala da su količina vode i ječma osnova za recept Staropramen piva, a mješavina koja se dobije ovim putem zovu (pivska) kaša.  

Nemečkova je naglasila da se Staropramen pravi još od 1871. godine i da se recept još od tada nije mijenjao, što, kako kaže, utiče na to da je Staropramen jedno od najkvalitetnijih piva na svijetu.   

„Na mjestima na kojima pravimo slad, u procesu dobijanja esencije piva koristimo tradicionalne češke procedure i tehnike na identičan način na koje se pravilo i prvo pivo 1. maja 1871. Ovo znači da se pravljenje piva odvija po jedinstvenom receptu od koga se dobija pivska esencija. Procedura je tipična za većinu čeških piva i zato se češko pivo smatra najboljim na svijetu“, tvrdi ona. 

„Trećina dobijene smjese se nosi u drugi kotao, gdje se proces dalje nastavlja. Postepeno se zagrijava i vraća nazad, a sve ovo se radi dva puta i zato predstavlja srce svakog Staropramen piva“, zaključila je portparolka druge najveće češke pivare. 


Osim velikih pivara, Češku krasi i nemali broj onih manjih, lokalnih pivara koje prave piva, ako ne istog, onda sasvim sigurno približnog kvaliteta. Jedna od takvih pivara je „Ček Lajon“ („Czech Lion“), koja se nalazi u centru Praga nedaleko od Narodnog pozorišta. 

Pivara i pivnica nalaze se na jednom mjestu, u prostoru koji karakteriše veoma prijatna atmosfera, a uvijek ljubazni konobari čine sve da se osjećate kao kod svoje kuće. 



Portparol Ček Lajon pivare Monika Šulcova za naš portal je izjavila da, iako je ovo uslovno rečeno nova pivara, tržište je veoma pozitivno reagovalo, pa su ubrzo nakon otvaranja morali da proširuju kapacitete, kako za pravljenje piva, tako i za goste pivnice. 

„Mi smo relativno nova pivnica/pivara i postojimo nešto više od jedne godine. U našoj pivari pivo se pravi 6 puta sedmično, što otprilike dođe oko 3 000 litara u sedam dana. Nakon proširenja, kapacitet naše pivare iznosi 230 mjesta unutra i isto toliko vani“, kazala je Šulcova.

Šulcova je istakla da se u ovoj pivnici inače prave dvije vrste piva, ali se jednom mjesečno pravi i specijalno pivo za one koji „žele da probaju nešto drugačije“. 

 „Uobičajeno pravimo dvije vrste piva, svjetli lager i polutamno nefiltrirano pivo. Svjetlo pivo ima 4.5% alkohola, a polutamno 5.6%. Jednom mjesečno pravimo i specijalno pivo i u ovom mjesecu u ponudi imamo ejl, koje je svijetlo pivo pravljeno od američkog ječma, limunkastog je okusa. Sljedeći mjesec na red će doći neko drugo itd.“, objašnjava ona. 

Proces pravljenja piva sličan je kao i na drugim mjestima, s tim što u ovoj pivnici, po riječima portparolke, mušterije imaju taj luksuz da piju najsvježije pivo od svih, jer je za njegovu konzumaciju potrebno samo prebaciti tečnost iz podruma u pivsku burad, kao što možete da vidite u fotografiji ispod.  



„Proces započinje pravljenjem slada i miješanjem ječma sa vodom, nakon čega smjesa stoji 3 dana radi sušenja i onda se prebacuje ovdje. Poslije toga, počinjemo sa drugom fazom, koja se dešava u pivari gdje zagrijavamo do tačno određene temperature, odvajamo tečni dio smjese od čvrstog,  vraćamo u balone i dodajemo hmelj. Tu se „kuva“ sat i po, nakon čega proslijeđujemo dalje na proces fermentacije“, rekla je Šulcova.


PR direktorica Sarajevske pivare Melisa Sefer kazala je da se oni ponose periodom na koji puštaju pivo da „odleži“, jer, po njihovim riječima, rijetko gdje u našem regionu puštaju da pivo odleži više od mjesec dana, a to je ono što doprinosi kvalitetu piva. Proces pravljenja je, manje – više identičan kao i u većini drugih modernih pivara.

“U prvom dijelu proizvodnje kuva se ječmeni slad, kojem se dodaju i pažljivo odabrane sorte hmelja koje daju gorčinu i punoću okusa našem pivu. Dobijena hladna sladovina se prebacuje u tankove gdje se vrši odmuljivanje hladnog taloga iz piva, a zatim se prebacuje u fermentore na vrenje gdje se dodaje pivski kvasac koji se uzgaja u našim procesnim postrojenjima pod strogo kontrolisanim uslovima. Iz fermentora se pivo prebacuje u ležne tankove na, odležavanje, a period odležavanja se kreće od 30 do 40 dana, odnosno sve dok pivo ne postigne najbolji kvalitet.”

Sefer je dodala i da u pivari obraćaju veliku pažnju visokim standardima i da se kompletan proces proizvodnje odvija u skladu sa svim kriterijumima i propisima.  

„Organizacija proizvodnje po svjetskim standardima upravljanja kvalitetom je izuzetno bitna za Sarajevsku pivaru što je potvrđeno i uvođenjem i implementacijom sistema ISO 9001:2008, ISO 14001:2004, FSSC 22000 i HACCP. Pratimo i razvojne trendove i primjenu najboljih raspoloživih tehnika iz oblasti proizvodnje piva i osvježavajućih pića, a koje su usklađene sa EU BREF dokumentima za prehrambeni sektor“, izjavila je Sefer.

Distribucija 

U roku od dvadeset četiri sata Staropramen se isporučuje i do najudaljenijeg paba,  a samo prošle godine 220 miliona Staropramen boca od pola litra popijeno je u Češkoj. Staropramen je dostupan u  6 053 paba i 11 888 prodavnica i sve ovo ga čini drugim najpopularnijim pivom, a samu pivaru drugom najvećom pivarom u Češkoj.


*Zanimljivost* Postoje dvije linije (trake) u serijskom punjenu Staropramen boca, koje su ugrađene 2007. godine, a vrijednost ove investicije iznosila je preko milijardu čeških kruna (37 miliona evra). Maksimalna brzina punjenja je 16 boca po sekundi, a traka je dugačka oko 2 kilometra. 


U Ček Lajon pivari su rekli da, s obzirom na činjenicu da se pivo pravi samo za uski krug konzumenata, još uvijek nemaju ambiciju da izvoze. 

„Mi pravimo pivo samo za konzumente u Pragu i njegovoj okolini, pa se stoga, još uvijek ne bavimo izvozom“, poručili su iz pivare. 

I dok u Češkoj Republici nemaju nikakvih problema ni sa izvozom, ali ni sa prekomjernim uvozom stranih piva u svoju zemlji, u Bosni i Hercegovini je drugačija situacija. 

Sarajevska pivara, za razliku od Staropramen pivare, žali se na visoku stopu uvoza piva u BiH i smatra da bh. proizvođači imaju dovoljan kapacitet da zadovolje potrebe našeg tržišta i da nema potrebe za prekomjernim uvozom. 

“U 2015. godini sve domaće pivare  izvezle su pivo u vrijednosti od 1.351.360 KM, a uvezli u vrijednosti od 146.107.910 KM, i jasno je da imamo nenormalno visoku stopu uvoza. Bh. proizvođači  imaju dovoljan kapacitet za potrebe našeg tržišta, i zahvaljujući značajnoj modernizaciji i unaprijeđenju poslovnih politika u zadnje tri godine, sve pivare su tehnološki osposobljene za tržnu utakmicu, ali neravnoprvan tretman u odnosu na uvoznike je poseban problem. Trenutno Sarajevska pivara izvozi u Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru, Holandiju, SAD, Sloveniju, Austriju i Australiju, a pripremamo plasman naših proizvoda i na tržišta nekih drugih evropskih zemalja, npr. u Albaniju”, objašnjava PR direktorica Sefer.

Ona je nabrojila i razloge koji utiču na slabiju konkurentnost domaćih piva na našem tržištu. 

„Pored prekomjernog uvoza, transfernih cijena, nepropisnog deklariranja postoje i druge necarinske barijere prilikom izvoza. Praksa je u susjednim zamljama, koje su izvor 90 posto uvoza u BiH, da redovno uzimaju uzorke za potrebe testiranja svakog pojedinačnog artikla koji se uvozi po svakoj isporuci i pošiljci. Ovaj proces analize  može da traje do 21 dan i za to vrijeme proizvod ne smije biti stavljen na tržište na koje se izvozi. Ovo su samo neki,  vrlo realni problemi s kojima se susrećemo i koji nam zaista otežavaju poslovanje i izvoz.“

Ovo znači da u principu Bosna i Hercegovina ima velike probleme i sa prekomjernim uvozom i sa relativno malim izvozom, i to ne staje samo na pivu. Važi i za mnoge druge proizvode i brendove. Nadamo se da će naše vlasti ipak imati sluha i u bližoj budućnosti izaći u susret brendovima koje ova zemlja njeguje. 

Autori: G.D. i S.B.
Komentari
Blog