Tema nedelje

Dejtonski sporazum i kako ga doživljavamo?

21. novembra 1995. Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović parafirali su Dejtonski mirovni sporazum koji je zvanično potpisan 14. decembra u Parizu i koji je zaustavio višegodišnje krvoproliće na prostoru Bosne i Hercegovine.

Sporazumom koji je parafiran u vojnoj bazi Rajt-Peterson u američkom gradiću Dejton poslije trosedmičnih pregovora čelnika BiH, Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, uz posredovanje SAD-a, BiH je podijeljena na dva entiteta - Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

U posljednjih deset godina u Bosni i Hercegovini i međunarodnoj zajednici postojali su oni koji su smatrali da ovaj sporazum treba revidirati u skladu sa evrointegracijskim procesom i prilagoditi ga na način koji bi odgovarao ovom procesu. Međutim, svi pokušaji eventualne promjene Dejtona doživjeli su krah, jer se sva tri naroda nikako nisu mogla dogovoriti odnosno postići saglasnost ni oko minimuma restrukturiranja sporazuma.  

Aktuelni predsjedavajući Predsedništva BiH Mladen Ivanić juče je izjavio da promjene Dejtonskog sporazuma neće biti, osim ako se narodi u BiH o tome dogovore.

"Nemoguće je ponovo sastaviti istu ekipu zemalja, učesnika i da svi imaju iste poglede i stavove. Otvaranje teme promjene Dejtonskog mirovnog sporazuma znači afirmaciju tri potpuno različite vizije BiH", upozorava Ivanić.

 

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko uoči 21. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma rekao je kako je Ustavom BiH, koji je dio Dejtonskog sporazuma, u članu 1. potvrđen je pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine: 

"Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama."

Mnogi političari iz Republike Srpske nisu saglasni sa ovom interpretacijom. 

Predsjednik RS Milorad Dodik smatra da je Srpska u Dejton unijela svoju teritoriju i efektivnu vlast, odnosno da je Dejton samo potvrdio pravni subjektivitet RS.

„Dejtonski sporazum je potvrdio kontinuitet međunarodnog subjektiviteta RS. Republika Srpska je u ovaj sporazum unijela svoju teritoriju, efikasnu vlast i potpisivanjem anaksa tog sporazuma smatramo da smo ključni faktor. Zato i podržavamo izvorni Dejtonski sporazum, koji treba da bude poštovan sa stanovišta slova, a ne duha 'Dejtona'“, naglasio je Dodik.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra u razgovoru za Blic kazao je da smatra da se u BiH otvorio prostor različitih interpretacija Dejtonskog sporazuma za šta je odgovorna međunarodna zajednica koja tu nije nastupala jedinstveno i autorativno.

„Generalno, Dejton nije savršen, ne postoje uslovi za njegovu konceptualnu promjenu, ali postoji potreba za nadograđivanje. Pitanje unutrašnje strukture je pitanje unutrašnjih dogovora, a to što ih u ovom trenutku nema, ne znači da ih neće biti u neko dogledno vrijeme“, tvrdi Filandra.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da je Dejtonski mirovni sporazum važan dokument koji je donio mir u BiH i stvorio dobar osnov da ona može da bude prosperitetna zemlja. 

"BiH, međutim, može biti prosperitetna jedino ako tri naroda budu iskrena u saradnji na svim poljima i pošteni jedni prema drugima do kraja", rekao je Čubrilović, gostujući sinoć na Radio-televizije Vojvodine. 

Čubrilović smatra da Dejtonski sporazum ne treba mijenjati i da on ne predstavlja smetnju na putu BiH ka EU. 

"Dejton prije može biti smetnja onima koji nasilno mijenjaju Ustav, koji nameću neka rješenja poput visokih predstavnika. Oni se ponašaju kao pravi protektori, ali za to svoje ponašanje ne snose nikakvu odgovornost", istakao je predsjednik Narodne skupštine Srpske.

Sa druge strane, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova RBiH Jusuf Pušina rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) da je Dejtonski mirovni sporazum donio prije svega prestanak oružanih sukoba u Bosni i Hercegovini i to je najveća njegova vrlina posebno posmatrajući sa ove distance, nakon 21. godinu od njegovog potpisivanja. No, kaže Pušina, ono što Dejtonski mirovni sporazum nije donio jeste da nije donio konačno rješenje uređenja Bosne i Hercegovine. 

“Nije donio niti političku, niti ekonomsku cjelovitost Bosne i Hercegovine. Nije donio jedan glas Bosne i Hercegovine u Evropskoj zajednici, odnosno EU, ni u međunarodnim okvirima. Ako to analiziramo onda moramo podvući jednu crtu između onoga što je bilo, onoga što je sada, i onoga što čeka Bosnu i Hercegovinu u budućnosti. Naravno, o genezi samog Dejtonskog mirovnog sporazuma sada je bespredmetno u tom dijelu razgovarati zašto on ima svojih jako puno manjkavosti ili zašto on nije u potpunosti primjenjen na teritoriji Bosne i Hercegovine za ovih 21 godinu“, navodi Pušina.

Navedeni stavovi pokazuju različite percepcije iz različitih uglova sagledavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. 

Dan potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u RS je državni praznik i neradni dan, dok je u Federaciji BiH to običan radni dan.

Autor: Stefan Blagić
Komentari
Twitter
Anketa

U proteklih godinu dana koliko ste puta odgledali neku pozorišnu predstavu?

Rezultati ankete
Blog