EU integracije BiH

Zidovi i kule čekaju nova sredstva Evropske unije

Obnavljanje banjalučke tvrđave Kastel

Banjalučka tvrđava Kastel jedan je od najstarijih kulturnih spomenika u Bosni i Hercegovini. Prva zdanja ovog kompleksa potiču još iz paleolitskog doba. Tvrđava je sagrađena na lijevoj obali Vrbasa, između današnjeg Gradskog mosta i ušća rijeke Crkvene u Vrbas. U prošlosti Kastel je bio snažno vojničko utvrđenje i štitio je kotlinu Vrbasa od neprijateljskih naleta, prije svega sa sjevera. Tvrđava je sa svih strana opasana debelim kamenim zidovima, na kojima su podignute puškarnice i osmatračnice. U njenoj unutrašnjosti, pored ljetne pozornice, igrališta za djecu i restorana svojevremeno su se nalazile i prostorije Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, a u prvim godinama nastanka na Kastelu su se održavale i Banjalučke ljetnje igre.

Na mjestu tvrđave pronađeni su brojni ostaci i predmeti iz vremena Rimskog carstva. Najvjerovatnije su prvo utvrđenje sagradili Rimljani u 2. vijeku i ono se nalazilo u graničnom pojasu između dvije nemirne ilirske provincije Dalmacije i Panonije. Pripadalo je tadašnjoj Dalmaciji, kao njen najsjeverniji dio. Ovo utvrđenje se moglo nalaziti u jugoistočnom dijelu današnje tvrđave Kastel, gdje su se svakako nalazile i upravne zgrade, dok su civilni sadržaji vjerovatno bili raspoređeni sjeverozapadno od vojnog logora. U 19. vijeku Kastel je, kao i druge tvrđave, izgubio vojni značaj koji je ranije imao, a koncem 20. i početkom 21. vijeka banjalučka tvrđava je polako počela da propada. 

S obzirom na ulogu u istorijskom razvoju Banje Luke i očuvanje njenog urbaniteta Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH u maju 2004. godine proglasila je Kastel nacionalnim spomenikom BiH. Međunarodni konkurs za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja remodelacije i revitalizacije tvrđave Kastel održan je 2006. godine. Idejnim projektom je predviđeno formiranje devet funkcionalnih i ambijentalnih cjelina.

Projektom je predviđena potpuna rekonstrukcija i adaptacija artiljerijske kasarne u hotel. Uz kasarnu će biti izgrađeni novi objekti u podzemnim i suterenskim etažama. Prostor Bastiona 9 će biti namijenjen održavanju različitih društvenih događaja: mala kamerna scena, održavanje promocija iz oblasti kulture i kafić. U drugu cjelinu spadaju ljetna pozornica, Bastion 2, Bastion 3, mali arsenal i Kule 3 i 4), a projektom je predviđeno da se na tom prostoru napravi kulturni centar sa pratećim sadržajima.

Centralni arsenal će biti rekonstruisan i adaptiran u objekat uslužnog centra. Prostor centralnog arsenala je definisan kao otvoren, infrastrukturno opremljen prostor, koji se lako može transformisati tako da se u njemu može održavati čitav niz programa: galerijski prostor, prostor za predavanja, studijski rad, radionice, baletska sala, probna sala. Cjelina 4 (dio zapadnog bedema, Bastion 1, Kule 1 i 2, Bastion 6 i dijelovi dvorišta tvrđave) trebali bi postati „prostor unutar kula adekvatnih za boravak ljudi“. Zona između zapadnog i sjevernog ulaza u tvrđavu i ulice Teodora Kolokotronisa predstavlja Cjelinu 5 i sastoji se iz budućeg gradskog zelenog trga i javne garaže ispod njega. Na trgu je projektovan i kafić.

Sportsko-rekreativni centar je predviđen je u dijelu prostora izvan bedema, uz Crkvenu. Gradski vrt bi se prostirao od istočnog bedema do Crkvene. Predviđeno je očuvanje sadašnjeg drveća i sađenje drvoreda, ukrasnog bilja i zasada, cvijeća. Namjera projektanata je da se grad otvori prema obali Vrbasa, koja će biti uređena pješačkim stazama i adekvatnim sadržajima u prirodnom ambijentu rijeke. Revitalizacijom priobalja uz Kastel otvara se mogućnost potpune rekonstrukcije Južnog bedema, sa formiranjem gornjeg platoa koji se nastavlja na terasu uz restoran i projektovanje zelene rampe koja pada od gornje terase uz Južni bedem prema Bastionu 6. U Kamenoj zgradi će se uspostaviti istorijski muzej i prostori za izlaganje. Predviđena je i rekonstrukcija podzemnog arsenala koji se nalazi u blizini Bastiona 6. 

Radovi na obnovi tvrđave su počeli 26. februara 2013. godine, a prva faza okončana je prošle godine, a radovi su finansirani uz pomoć Evropske unije iz programa IPA u iznosu od sedam miliona KM i sredstvima Grada Banje Luke  od 2,1 milion KM. Višegodišnje obnavljanje banjalučke tvrđave Kastel završeno je otvaranjem Kamene zgrade, dijela južnog bedema i kule pet. Završeni su i radovi na dijelu cjeline dva - Kulturni centar sa pratećim sadržajima i oni su obuhvatili obnavljanje kula 3 i 4, sjevernog i istočnog bedema između ulaznih kapija i dijela bastiona i bedema.


Gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić rekao je da je Kastel nesumnjivo jedan od najvažnijih simbola Banje Luke i dodao da je on samo djelimično obnovljen. Sredstva Evropske Unije koje je Banja Luka dobijala prethodnih godina najvidljivija su, kazao je Radojičić, upravo putem rekonsttrukcije Kastela.

- Nema novih odobrenih sredstava i renoviranje Kastela će morati da sačeka. Ostalo je još dosta posla da se uradi, a za to trebaju prilična sredstva. Otvorili smo Kamenu kuću i izložbeni prostor, ali ostalo nam tek slijedi. Vjerujem da ćemo doći do novih sredstava kada dođe do svojevrsne deblokede BiH i EU i kada nam budu pristupačni novi IPA fondovi. Razgovarao sam sa ambasadorima EU o kandidovanju Kastela za ove fondove – istakao je Radojičić. 

Urednik Društva u „Nezavisnim novinama“ Vesna Iliktarević kaže da je tvrđava Kastel jedan od najpoznatijih  simbola Banjaluke i veliko kulturno-istorijsko blago koje se nalazi uz prelijepu rijeku Vrbas. Dugo vremena je, kaže ona, Kastel propadao, iako je pod zaštitom, te je bila prijeko potrebna njegova rekonstrukcija, a gradskim vlastima je bio problem kako da dođu do novca jer se radi o većim sredstvima koja su bila potrebna.

- Veoma je značajno što su stigla sredstva iz IPA fondova EU  i što ova tvrđava dobija osvježeno ruho koje zaslužuje. Već je obnovljena Kamena kuća, odnosno muzej, u kojoj se održavaju izložbe i kulturne manifestacije, obnovljena je ljetna pozornica, a na redu su i ostale cijeline ovog zdanja. Nadležni su rekli da će novac za rekonstrukciju tražiti i iz drugih izvora, tako da se nadam da će u tome uspjeti što prije i kompletan Kastel zasijati u ruhu koje zaslužuje – istakla je Iliktarević. 

Kastel kao spomenik kulture i čuvar istorije grada veoma je značajan i za budućnost jer može postati još veća turistička atrakcija, da se organizuju turističke ture, te urade audio-vizuelni materijali za strane posjetioce kao što to rade evropske metropole u svojim tvrđavama. 

- Kastel je okosnica nastanka Banjaluke, a sad je trebamo posmatrati i kao okosnicu budućnosti tako što ćemo ulaganjem u njega čuvati tu ljepotu u srcu grada  i promovisati je na pravi način – smatra Vesna Iliktarević.

Slučajna prolaznica koju smo zatekli ispred tvrđave, banjalučanka Ivana Perišić smatra da bi za sam grad bilo dobro da jedno od rijetkih turističkih mjesta koje Banjaluka posjeduje bude adekvatno i kompletno rehabilitovano. 


- Kastel je zaista predivna turistička atrakcija u samom centru grada i drago mi je bilo kada sam vidjela da se obnavlja. To je dobro i za sam Kastel ali i za naš grad, jer je ovo jedno od rijetkih turističkih mjesta koje posjedujemo. Voljela bih da se obnova Kastela što prije završi- ističe Perišićeva.

Autor: G.D. 

Komentari
Twitter
Anketa

Da li već sada znate za koju političku partiju ili pojedinca ćete glasati na predstojećim lokalnim izborima?

Rezultati ankete
Blog