Očigledno je bilo da bh. privreda nije dorasla svom zadatku, ali iz oba entiteta nas uvjeravaju kako situacija nije nimalo alarmantna, te da ne postoje problemi u budžetu sa servisiranjem obaveza inostranim kreditorima. 

Republika Srpska

Tako je stanje ukupnog duga Republike Srpske na dan 30. septembar 2016. godine iznosilo 5.414,69 miliona KM, a ukupnog duga koji podliježe zakonskom ograničenju 5.381,05 miliona KM ili 56,66%  procijenjenog BDP-a za 2016. godinu (procijenjeni iznos BDP-a za 2016. godinu iznosi  9.498 miliona KM).

Stanje javnog duga Republike Srpske na dan 30. septembar 2016. godine iznosi 4.364,59 miliona KM, a javnog duga koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 4.330,95 miliona KM ili 45,60% procijenjenog BDP-a za 2016. godinu.

Ministarstar finansija u Vladi RS Zoran Tegeltija ističe da su svi parametri koji se referišu na zaduženje Srpske u prihvatljivim okvirima, te da će se, po njegovom mišljenju, zadržati stabilnost finansija. Kao jedinu prijetnju on izdvaja političku situaciju. 

„Iz podataka koji su dostupni i analiza Ministarstva finansija, svi parametri relevantni za nivo zaduženosti Republike Srpske su u prihvatljivim okvirima. Spoljnji i unutrašnji dug se redovno servisiraju. Projekcije za naredni period pokazuju da će doći do rasta BDP-a, što će imati povoljan uticaj na stabilnost finansija. Jedina opasnost po javne finansije, kada je u pitanju planiranje i izvršenje planiranog, jeste politička situacija, odnosno politička dešavanja usljed kojih pojedine planirane aktivnosti ne uspjevaju biti izvršene (kao što je bilo u proteklom periodu sa DPL-om Svjetske banke, Pismom namjere MMF-a, tranšom MMF-a), a na to Vlada ne može uticati niti to može planirati, tako da mi ne vidimo i ne mislimo da postoji bilo kakva ozbiljna opasnost u narednom periodu koja prijeti Republici Srpskoj“, smatra Tegeltija. 

Međutim, u Glavnoj službi za reviziju javnog sektora ne misle tako. Prema ocjenama Izvještaja revizije učinka „Upravljanje zaduživanjem i dugom u RS“, postoji visok rizik održivosti duga.  

Naime, kako se kaže u Izvještaju, MMF i Svjetska banka, u svojoj zajedničkoj inicijativi, najčešće preporučuju okvir koji se sastoji od pet indikatora za dugoročno praćenje održivosti duga koji su dati u tabeli ispod, prvenstveno za zemlje sa niskim prihodima koje imaju najveći rizik za pojavljivanje problema u otplati duga, ali se njihova primjenjivost može proširiti i na zemlje sa srednjim nivoom prihoda u koje je svrstana i BiH i RS prema ocjeni Svjetske banke. 

Prema pomenutom indeksu, BiH je okvalifikovana kao zemlja koja ima srednji kvalitet politika i institucija. Praćenje indikatora „sadašnja vrijednost javnog duga/BDP” od strane Ministarstva finansija RS je definisano u Strategiji upravljanja dugom RS, a revizija je ostale pokazatelje za 2014. i 2018. godinu izračunala na bazi sadašnje vrijednosti duga za 2014. godinu koji su dati u tabeli ispod.

U datoj tabeli je vidljivo da će RS, na bazi projekcija Ministarstva finansija RS, u 2018. godini imati prekoračenje 4 od 5 datih indikatora, od čega jedan značajno, što ukazuje na mogući visok rizik održivosti duga.

Posebno treba ukazati, akcentuju revizori, da ukoliko se projekcije rasta BDP-a, izvoza i budžetskih prihoda ne ostvare u narednom trogodišnjem periodu, projektovane vrijednosti za indikatore koje je dosad pratilo Ministarstvo finansija RS, kao i one koje predlažu Svjetska banka i MMF, mogu biti još nepovoljnije po RS. 

„Imajući u vidu neizvjesnost i uslovljenost pozajmljivanja kod međunarodnih finansijskih institucija, te ograničenost kapaciteta domaćeg tržišta kapitala postoji rizik nemogućnosti pribavljanja potrebnih sredstava, a u kontekstu velikog rasta potreba za finansiranje Budžeta RS identifikovanim u DOB-u za naredni trogodišnji period. U narednih 10 godina nas očekuje otplata duga iz Budžeta RS koja na godišnjem nivou neće biti manja od pola milijarde KM.“

Prema projekcijama iz DOB-a za period 2016-2018. godina, očekuje se da 2018. godine, izdaci za otplatu dugova dostignu gotovo polovinu budžetskih prihoda.

Državni nivo nema bojazni od finansijske nestabilnosti

„Prema Zakonu o finansiranju institucija BiH servisranje spoljnog duga je prioritet, a u Savjetu ministara je, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH, prvi put usvojena  Strategija o upravljanju javnim dugom. S obzirom na to, nema bojazni od bilo kakve finansijske nestabilnosti u narednom periodu“, pojašnjava Nataša Krsman, portparol Ministarstva finansija BiH. 

Servis vanjskog duga BiH u 2017. godini je procijenjen na iznos do 1.011,16 miliona KM. Detaljna struktura servisa vanjskog duga BiH za 2017. godinu je sastavni dio Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2017. godinu, koji je objavljen na internet stranici Ministarstva finanisja i trezora BiH. 

Šta je sa FBiH?

Prema trenutno dostupnim podacima, na dan 31.12.2016. godine, ukupan dug u Federaciji BiH iznosi 6.238,08 miliona BAM. Od navedenog iznosa na vanjski dug se odnosi 5.250,05 mil. BAM dok se na unutarnji dug odnosi 988,03 mil. BAM .

Svi podaci koji se odnose na dug u Federaciji Bosne i Hercegovine objavljuju kvartalno i da su dostupni na web stranici Federalnog ministarstva.

"Finansijska opasnost i nestabilnost nije izgledna za Federaciju BiH. 2016. godina je završena uspješno s pozitivnim finansijskim rezultatom i to je jedan od razloga zašto je Budžet Federacije likvidan. Federacija BiH uredno izvršava svoje obaveze i ukoliko ne dođe do nekih većih finansijskih poremećaja, likvidnost bi se trebala održati na ovom nivou", kaže Ivana Raguž iz Ureda za informisanje Ministarstva finansija. 

Srbija

Iz pres službe Ministarstva finansija Srbije ističu da stanje duga opšte države na dan 30. novembar 2016. iznosi 25.067.195.436 evra, od čega javni dug centralnog nivoa vlasti Republike Srbije iznosi 24.708.277.420 evra i negarantovani dug jedinica lokalne vlasti 358.918.005 evra.

 „Javni dug se na kraju 2016. godine zaustavio na 73,5 odsto BDP, a u narednom periodu očekuje se njegov pad. Za narednu godinu planirano je da javni dug iznosi 72,8 odsto. Fiskalna strategija predviđa kretanje javnog duga opšteg nivoa države u narednom periodu do 2019. godine ispod nivoa od 70% BDP sa jasnom tendencijom smanjenja nakon 2016.godine“, naglašavaju iz ministarstva i dodaju da je u posljednje četiri godine učinjen značajan napredak u pogledu povećanja prosječne ročnosti dinarskih državnih hartija od vrijednosti i smanjenja troškova finansiranja po osnovu ovog vida zaduživanja, čime je smanjena izloženost riziku refinansiranja.

„Strategijom upravljanja javnim dugom se definišu osnovne mjere za dalji nastavak razvoja dinarskog tržišta državnih hartija od vrednosti, jer će se razvojem ovog tržišta stvoriti jedan od neophodnih preduslova za povećanje kreditnog rejtinga Republike Srbije i smanjenje izloženosti javnog duga prema deviznom riziku. Osnovni faktori koji utiču na stabilizaciju javnog duga je rast BDP –a i po tom osnovu smanjenje učešća javnog duga u BDP, kurs dinara prema ino-valutama i visina kamata. Planiranim mjerama fiskalne politike definisano je i smanjenje primarnog deficita, pa je time osnovni faktor rasta duga umanjen“, zaključuju u ministarstvu. 

Iako Bosna i Hercegovina pretprošle godine nije bila na listi Svjetskog ekonomskog foruma zbog nekonzistentnosti i nepouzdanosti podataka, prošle godine ponovo je uvrštena na listu i zauzima 107. mjesto s ocjenom 3,8 (maksimalna ocjena je 7, a minimalna 1).

Ti pokazatelji značajno su se odrazili na kreditni rejting kojim je ove godine, prema ocjeni agencije Standard & Poor’s, Hrvatska povećala izglede s negativnih na stabilne (rejting B), Bosna i Hercegovina s pozitivnim je izgledima (rejting B), dok je Srbija stabilna, takođe s pozitivnim izgledima (BB-). Sve tri vodeće svjetske rejting-agencije – Standard & Poor’s, Moody’s i Fitch – i dalje drže kreditni rejting zemalja regije ispod investicionog nivoa. U izvještaju je, takođe, istaknuto da zemlje regije moraju nastaviti sa strukturnim reformama kako bi postigle viši nivo konkurentnosti, koji je preduslov za ekonomski rast i toliko željeni rast zaposlenosti. Iako je dopušteni nivo udjela duga u bruto društvenom proizvodu (BDP) prema Mastrihtskim kriterijima 60 odsto, podaci ukazuju na to da većina zemalja regije hronično zaostaje u odnosu na dopušteni nivo.

Trenutno ukupno zaduženje Bosne i Hercegovine iznosi oko 40 odsto BDP-a, Srbije od 71 do 73 odsto, a Hrvatske od 84 do 86 odsto.

Zaduženje Republike Hrvatske je od  31.12.1999. kada je iznosilo 48 474 miliona kuna (oko 6.5 milijardi evra), do 30.9.2016. poraslo na 289 110 miliona kuna (38.5 milijardi evra).

Ministar finansija u Vladi Hrvatske Zdravko Marić ocijenio je da je podizanje izgleda za hrvatski kreditni rejting pozitivna vijest i dobar uvod u 2017. godinu te najavio daljnje strukturne reforme, prije svega u zdravstvu i državnoj upravi te skoro donošenje strategije upravljanja javnim dugom."Ovo je prvi pozitivni pomak hrvatskog kreditnog rejtinga nakon devet godina, i sigurno tu objavu S&P-a treba gledati pozitivno. Ona je u skladu s našim naporima, namjerama i na kraju s našim očekivanjima", kazao je Marić.

Odgovarajući na upit o finansiranju dugova u tekućoj godini, ministar finansija rekao je da račun finansiranja podrazumijeva otplate oko 27,2 milijardi kuna iz samog državnog budžeta, a povrh toga dolazi i otprilike 7,5 milijardi kuna dospjelih dugova cestarskih i željezničarskih preduzeća. Ukupno je riječ o glavnici od oko 35 milijardi kuna.

Marić je najavio da će se već u sklopu prvog tromjesečja tekuće godine nastaviti s analiziranjem i propitivanjem stanja finansijskih tržišta te napraviti i "određene aktivnosti kombinacijom domaćeg i inostranih izvora", zavisno od toga šta će u tom trenutku biti bolje.

Kako je navedeno, mastrihtški kriterijumi zaduženja EU iznose 60 odsto, pa se u okviru analiziranih zemalja vidi da jedino BiH formalno ispunjava ovaj uslov. Međutim, kreditno opterećenje koje BiH posjeduje, zbog nedovoljno razvijene privredne aktivnosti, prijeti da ugrozi likvidnost prevashodno entiteta, tako da i za ovu zemlju važi recept kao i za zemlje u regiji – ukupni i javni dug je neophodno konstantno smanjivati.   

Autori: S.B. i G.D.