Golićeva je ocijenila da su Durakovićeve izjave u kojima od 13. marta kada je u Srebrenici održana javna rasprava o Nacrtu zakona o nacionalnom parku "Drina" tvrdi da se stavljanjem pod zaštitu kanjona Drine na području ove opštine i proglašavanjem nacionalnog parka "Drina" oduzima bošnjačka imovina, zlonamjerne.

Golićeva dodaje da je inicijativa o osnivanju nacionalnog parka "Drina" i zaštiti dijela srebreničke teritorije pokrenuta u vrijeme dok je on bio na čelu opštine.

"Zašto mu sad ne odgovara da se ovo područje zaštiti i da se definišu pravila ponašanja koja će doprinijeti razvoju cijele opštine i regije – možemo samo nagađati, ali je očigledno da se teško miri s činjenicom da su prošla vremena kada se on lično ponašao kao gazda Srebrenice" smatra Golićeva.

Ona je pojasnila da se Nacrtom zakona o nacionalnom parku "Drina" nikom ništa ne oduzima, niti se može oduzeti, jer se ovim zakonom uređuju granice, zone i režimi zaštite, pitanja upravljanja, zaštite i razvoja nacionalnog parka "Drina".

Prema njenim riječima, izradi Nacrta zakona prethodila je izrada Studije zaštite, veoma stručnom, studiozno i na naučnim osnovama izrađenom dokumentu, koji su radili eksperti za zaštitu prirodnog i kulturnog naslijeđa.

"Јavnost je bila uključena u svim fazama izrade i donošenja i Studije i Nacrta zakona. Primjedbe i sugestije koje smo dobili razmotrene su i uvrštene u tekst Nacrta koji je razmatran i usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske", dodala je Golićeva.

Ona tvrdi da će građani u budućem nacionalnom parku raspolagati svojom imovinom, da nema prenosa vlasništva sa privatne imovine na Republiku, a da onaj ko sad manipuliše njima, neosnovano sije strah i nečasno igra na nacionalnu kartu što je u Srebrenici posebno osjetljivo.

"Tvrdnje da će osnivanje Nacionalnog parka ugroziti razvoj i natjerati nekog na iseljavanje su najobičnije manipulacije i politikantstvo, rekla je Golićeva.

Ona podsjeća da u BiH postoje tri nacionalna parka - Sutjeska i Kozara u Republici Srpskoj i Nacionalni park Una u Federaciji BiH, te da je u tim zaštićenim područjima većina zemljišta u privatnom vlasništvu.

"Ljudi rade na svojim imanjima, grade, razvijaju porodične biznise u oblasti turizma i proizvodnje i prerade organske hrane i drugim djelatnostima koje omogućavaju održiv razvoj i zaštitu životne sredine", dodala je Golićeva.

Ona je istakla da će se osnivanjem javne ustanove nacionalni park "Drina" Srebrenica, koja će upravljati parkom, otvoriti nova radna mjesta, i što je još važnije stvoriti šansa za održiv povratak raseljenog stanovništva.

Golićeva je napomenula da je osnivanje nacionalnog parka u funkciji održivog razvoja područja, a razvoj je, u skladu sa smjernicama datim u Studiji, baziran na korišćenju, zaštiti i očuvanju poljoprivrednog zemljišnog fonda.

Prema njenim riječima, i aktivnosti u skladu sa smjernicama, usmjeravaju stanovništvo na razvoj stočarstva, pčelarstva, proizvodnju ljekovitog bilja, organsku poljoprivrednu proizvodnju.

"Održiv povratak i razvoj ovog područja onemogućiće Dukaroviću da i dalje manipuliše dijelom stanovništva i zaustaviće kriminalne radnje sa dalekosežnim posljedicama po životnu sredinu", rekla je Golićeva.

Ona je naglasila da će nakon proglašavanja Nacionalnog parka Drina, biti pokrenut i postupak uspostavljanja Rezervata biosfere "Drina", koji proglašava UNESCO.

"U sastav Rezervata biosfere Drina, kao prekograničnog zaštićenog područja, ušla bi već zaštićena područja u Srbiji - Nacionalni park "Tara" i parkovi prirode "Mokra Gora" i "Zaovine", a na području Republike Srpske Nacionalni park "Drina", pojasnila je Golićeva.

Prema njenim riječima, ovdje se ne radi o prekrajanju državnih granica i teritorijalnom povezivanju, nego o međunarodnom projektu pod okriljem Ujedinjenih nacija.

"Projekat je u funkciji očuvanja ekoloških procesa i prekograničnih ekosistema, ali istovremeno i višestrukog povećanja mogućnosti za stvaranje i uvećanje prihoda zajednica u rubnim područjima", naglasila je Golićeva.

Izvor: Srna