Subota, 22. juli 2017.

Društvo

Odricanjem od državljanstva BiH “zaradila” 40 miliona KM i ostala bez jednog grada!

Od 1996. godine do danas Bosna i Hercegovina izgubila je cijeli jedan grad, odnosno, više od 76.000 stanovnika koji su se odrekli bh. državljanstva kako bi ga dobili u nekoj drugoj državi.

Cijele porodice, ali i ogroman broj pojedinaca, odrekao se svog državljanstva kako bi postali državljani brojnih drugih država u Europi, ali i regiji. Najčešće države čija državljanstva uzimaju oni koji s odreknu bosanskohercegovačkog su Njemačka, Austrija i Slovenija, a nije rijedak slučaj kada bh. državljani odlaze u Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru.

Samo u prvoj polovini ove godine, broj onih koji su se odrekli bh. državljanstva premašio je dvije hiljade, te se čini kako bi do kraja godine BiH mogla izgubiti još na hiljade svojih državljana. Naravno, svako odricanje se plaća, a zahvaljujući tome država je u proteklih 20 godina zaradila ogromne svote novca.

"Veliki je broj onih koji su se odrekli bh. državljanstva zarad drugih država, a svaka takva usluga s plaća. Tačnije, taksa za odricanje od bh. državljanstva iznosi 800 KM, ako odlazite u neku europsku državu, dok za države bivše SFRJ ta taksa iznosi 200 KM. Ukoliko se odricanje vrši putem diplomatsko konzularne mreže BiH u inozemstvu, plaća se još i konzularna taksa", rekli su su za poral Radio Sarajeva u Ministarstvu za civilne poslove BiH.

Upravo uz ovakve takse, prema nekim procjenama, BiH je zbog odricanja od državaljanstava zaradila više od 40 miliona KM. To je, naočigled izuzetno velika svota, no uz spoznaju da jedno odricanje vrijedi 800 KM, evidentno je da svoje državljane prodajemo gotovo u bescjenje.

Svoj rekord, kada je riječ o odricanju od državljanstva, BiH je postavila u razdoblju od 2002. do 2004. godine, kada se državljanstva odreklo gotovo 25 hiljada građana, a rekordna je bila 2003. godina s 9.078 odricanja.

"S druge strane, zainteresiranost za dobivanje državljanstva BiH je izuzetno mala, te se svega nekoliko desetina stranih državljana odreklo svog državljanstva radi stjecanja bosanskohercegovačkog", istaknuli su iz državnog Ministarstva za civilne poslove.

No, dodaju da u posljednje vrijeme postoji interes osoba koje su se odrekle bh. državljanstva da ga ponovo steknu, što na neki način ohrabruje povratak građana u BiH.

Ipak, preveliki odlazak nenadoknadiv je povratkom, te se može sa sigurnošću zaključiti kako je BiH izgubila veliki broj stanovnika u prethodnom periodu, što potvrđuju i mišljenja brojnih demografa i sociologa.

"Odricanje od državljanstva nije problem specifičan samo za BiH, nego na sva društva koja nalikuju na naše i imaju takve probleme. Taj problem moramo gledati iz dvije perspektive, iz ugla osobe koja se odlučuje na takav potez i iz ugla društva u kojem je živjela. Iz lične perspektive nije ništa logičnije da osoba kada se, narodski kazano, nađe između čekića i nakovnja odlučuje da potraži bolja rješenja za svoj život. Iz perspektive države, to je udar na njenu budućnost, jer se na takve odluke u pravilu odlučuju mladi ljudi koji su u fertilnoj dobi", ističe Slavo Kukić, doktor socioloških nauka i profesor na Sveučilištu u Mostaru.

On glavnog krivca za ovakve odluke građana pronalazi u, kako kaže, političkoj klasi koja jednostavno nema načina da motivira svoje građane kako bi ostali u svojoj državi i gradili život.

"Ako gledate strukturu iz pojedinih dijelova BiH, recimo na kojem su većinsko stanovništvo Hrvati, vidjet ćete da odlaze ljudi koji su politički protivnici politike Dragana Čovića i HDZ-a. Ustvari, takve političke opcije ni ne interesuju njihovi protivnici, te im je u interesu da oni napuštaju BiH kako bi njihovo glasačko tijelo dobijalo sve veći značaj", zaključio je profesor Kukić.

 

Izvor: Radio Sarajevo

Komentari


Najnovije
Facebook
Twitter
Blog