Utorak, 17. oktobar 2017.

Intervju

Dragutin Škrebić: Nezaposlenost je velika, a radnika sve manje!

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Dragutin Škrebić govori o najnovijoj Analizi tržišta rada, odlasku radne snage u inostranstvo i saradnji sa institucijama Srpske.

Škrebić objašnjava da značajan pad prirodnog priraštaja i migracije stanovništva prema EU u velikoj mjeri smanjuju aktivnu ponudu radne snage u Republici Srpskoj.

- To je potvrdila Analiza tržišta rada i projekcije 2017-2021 u Republici Srpskoj koju je uradila Unija udruženja poslodavaca RS u saradnji sa projektom Jačanja socijalnih partnera u socijalnom dijalogu koji finansira EU.

Koji su glavni nalazi Analize tržišta rada i sa kakvim ćemo se izazovima susresti u narednom periodu?

- Analiza je pokazala dramatičan pad broja radno sposobnog stanovništva za 97.000 lica u zadnjih deset godina. Ako se ovakvi trendovi nastave doći će do dodatnog smanjenja za još 59.000 lica u narednih 6 godina. Još lošiji podatak je da imamo pad broja lica starosti do 15 godina za oko 70.000 u proteklih 10 godina  i da bi u narednim godinama taj trend mogao dovesti do smanjenja za još 34.000 lica kada bi mogli imati oko 100.000 lica starosti do 15 godina. Izvjesno je da ovakvi podaci ukazuju na bitno smanjenje radnog kontingenta, ali i na izvjesno starenje radno sposobnog stanovništva što može imati značajne efekte na kretanje plata, ali i produktivnosti rada.

Bilježi se i značajan pad nezaposlenosti u zadnjih pet godina. Zbog čega se to dešava i kakav efekat to može imati na poslovanje?

- U proteklih 5 godina broj nezaposlenih ili aktivna ponuda radne snage se smanjila za preko 30.000 lica. Procentualno ponuda radne snage je manja za oko 20%. Prvenstveno to je rezultat smanjenja broja radno sposobnog stanovništva odnosno sve manje i sve kasnije radna snaga pristiže na evidenciju nezaposlenih. Prosječno, građani Republike Srpske u 27 godini prvi put ulazi u svijet rada. Tek u 2016. godini bilježi se nešto značajniji rast zaposlenosti za oko 7.500 lica. Treće, izvjesno je prisutna i migracija radne snage prema zemljama EU. U proteklih pet godina Evropska unija je izdala 92.638 boravišnih dozvola za državljane BiH. Ako se ovakav trend nastavi, a sa intenziviranjem pristupanja EU će ti procesi biti još izraženiji, BiH će napustiti oko 140.000 ljudi. Sve to bitno smanjuje kvantitet ponude radne snage što bitno smanjuje razvojne šanse za kompanije. 

Trend odlaska radne snage u EU je prisutan u zadnjih nekoliko godina, šta su razlozi odlaska i da li je moguće zaustaviti ili ublažiti takve procese?

- U prvom planu su razlozi ekonomske prirode, a koji se vezuju za nizak životni standard i nemogućnost zaposlenja. Ipak, mislimo da su razlozi mnogo dublji i  složeniji. Ovakve procese nije moguće u potpunosti zausstaviti, ali je moguće ublažiti. Nužno je prepoznati glavne motive odlaska, kasnog stupanja u svijet rada, kasnog formiranja porodice i drugo.Odlazi nam mlada radna snaga u reproduktivnoj dobi, što nam treba diktirati ozbiljnost sa kojom se moramo suočiti sa ovim problemima. Izvjesno je da ljudi traže sigurniji, dostojanstveniji život za sebe i svoju porodicu i da mi kao zajednica moramo prepoznati te motive i učiniti i više nego što možemo da zadržimo mlade na našem prostoru.

Pomalo apsurdne informacije stižu sa tržišta rada, poslodavci se žale da nema radne snage, a mi imamo najveću stopu nezaposlenosti u Evropi?

- Da, to je tačno. Pored toga što nam se smanjuje rapidno ponuda radne snage, što je pitanje kvantiteta, upitan je i kvalitet onoga što preostaje na tržištu rada. Veliki procenat nezaposlenih je nekvalifikovana radna snaga što bitno ograničava dalji razvoj kompanija u smislu trošenja vremena i sredstava na obuku ovih lica.U tom dijelu nužno je obezbjediti kontinuiranu i pravovremenu pomoć poslodavcima i lokalnim zajednicama. Veoma visok procenat nezaposlenih lica radi u sivoj zoni i ne predstavljaju aktivnu ponudu. Njihova motivacija boravka na evidenciji je zdravstveno osiguranje. Ova lica potrebno je uključiti u formalne tokove ili ukinuti im prava iz statusa nezaposlenog lica. Kvalitet ponude dodatno urušava veoma slaba pokretljivost radne snage, i teritorijalna i međusektorska. Svemu ovome treba dodati da obrazovni sistem školuje kadar koji postojeće tržište rada ne može apsorbovati. Najčešće ova lica sa VSS, a kojih je trenutno na evidenciji blizu 15.000, nisu zainteresovana za rad ispod njihovih kvalifikacija. U praksi se i nude radna mjesta za niži stepen formalnog obrazovanja, što govori u prilog da i na ovaj dio ponude radne snage poslodavci u najvećoj mjeri ne mogu računati. Uopšte, veoma je upitan kvantitet i kvalitet ponude radne snage u Srpskoj, kratkoročno i dugoročno. Posljedica takvih trendova je da već sada imamo probleme da našem tržištu rada pronađemo kvalifikovanu radnu snagu.

Prilično su sumorni podaci o stanju na tržištu rada. Da li takvo stanje ima implikacije na ostale segmente ekonomije i društvo u cijelini?

- Svakako. Smanjenje broja aktivnog stanovništva i kontinuiran rast broja neaktivnog stanovništva može dovesti u pitanje dalje funkcionisanje sistema socijalne zaštite. Upitna je održivost fondova socijalne sigurnosti na principu međugeneracijske solidarnosti. Starenje stanovništva, značajno smanjenje broja aktivnog stanovništva dovodi u pitanje i dalje projekcije ekonomskog rasta.

Velika su očekivanja od institucija, prvenstveno Vlade, kakav pristup bi po vama bio najadekvatniji u odnosu na stanje i izazazove koji su pred namа?

- Mi aktivnim pristupom želimo da otvorimo dijalog sa institucijama o ovim pitanjima. Afirmacija rada, problematika raspodjele, produktivnosti rada i životnog standarda naših radnika za nas su prioritetne teme o kojima želimo voditi dijalog, utvrditi zajedničke politike i preuzeti odgovornost za njihovo provođenje. Do kraja godine očekujemo dugo najavljivano smanjenje zbirne stope poreza i doprinosa za 1,4%, kao i izmjene Zakona o dječijoj zaštite odnosno refundaciju trudničkog i porodiljskog odsustva u bruto iznosu. Ove mjere bi kratkoročno imale za efekat rast neto plata. Generalno, složenost problema traži jedinstvo svih interesnih grupacija u našoj zajednici. Potreban  je širi društveni dijalog uz postizanje društvenog ugovora o ključnim pravcima razvoja.

 

Frontal

Komentari


Najnovije
Facebook
Twitter
Blog