Procjenjuje se da je u Bosni i Hercegovini oko 2 000 djece bez roditeljskog staranja, ali prema nezvaničnim procjenama ova cifra doseže i  do 4000. Odgovor na pitanje zašto se ne zna tačan broj djece bez roditeljskog staranja leži u činjenici da ne postoji jedinstvena baza podatka na nivou BiH, niti jasnih zakonskih definicija i usklađenosti sistema socijalne zaštite. Jedan od bitnih koraka Bosne i Hercegovine u jačanju zaštite i prava djece jeste deinstitucionalizacija domova za djecu bez roditelja i smještaj u hraniteljske porodice. 

Hraniteljstvo je jedan od najadekvatnijih vidova zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja, koje djetetu omogućava da odrasta u porodičnom okruženju koje će znatno uticati na razvog njegovih sposobnosti i kompetencija za samostalan život.  

Građani nemaju razvijenu svijest o hraniteljstvu

Ukupan broj djece bez roditeljskog staranja u Republici Srpskoj  je 444. Republika Srpska, za razliku od Federacije Bosne i Hercegovine nema Zakon o hraniteljstvu već ima Pravilnik o hraniteljstvu. Pravilnik propisuje vrste i oblik zbrinjavanja u hraniteljsku porodicu, te se u zavisnoti od potreba i stanja korisnika primjenjuju standardno, specijalizovano i urgentno hraniteljstvo. U Republici Srpskoj trenutno postoji ukupno 156 hraniteljskih porodica za djecu u koje je smješteno 229 djece, podaci su Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS u saradnji sa UNICEF-om BiH, pokrenuli su projekat „Transformacija institucija za zbrinjavanje djece i prevencija razdvajanja djece od porodica“ kojeg finansira Evropska unija, sa ciljem da se osigura da djeca bez roditeljskog staranja, djeca pod rizikom od razdvajanja od porodice i djeca sa smetnjama u razvoju uživaju ista prava i imaju isti status kao i sva druga djeca, te da se jačaju kapaciteti bioloških porodica.

„U okviru Projekta, intenzivno se provode aktivnosti na razvoju hraniteljstva u Republici Srpskoj. Fokus ovih dugogodišnjih aktivnosti je na razvoju kapaciteta stručnjaka koji se bave ovom oblašću, unaprijeđenju kompetencija i osposobljavanju za procjenu opšte podobnosti hraniteljskih porodica za kvalitetno obavljanje hraniteljske uloge. Najbolji interes djeteta, potrebe za novim znanjima, stvaranje mreže podrške, edukacija, promocija hraniteljstva i motivacija su osnovne karakteristike procesa razvoja hraniteljstva u Republici Srpskoj, koji će i u narednom periodu biti od suštinskom značaja“, kazala je Jelena Vujić, portparol Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske. 

U hraniteljske porodice može biti zbrinuto najviše troje djece do njihove 18 godine, s tim da ukupan broj djece u porodici, računajući i djecu od hranitelja, ne može biti veći od petoro djece. Hranitelj ima pravo na naknadu koja iznosi dvije najniže cijene rada u RS, i pravo na naknadu za idržavanje korisnika koja iznosi 70% od iznosa cijene smještaja u ustanovama socijalne zaštite.

Najveći problem širom Bosne i Hercegovine jeste da građani nemaju u dovoljnoj mjeri razvijenu svijest o hraniteljstvu, o njegovom značaju i humanim obilježjima.

U JU „Centru za socijalni rad“ Banjaluka od 92 djece (6 djece sa smetnjama u razvoju) u hraniteljske porodice smješteno je 45 djece, a najviše ih je smješteno u srodničke hraniteljske porodice, odnosno hraniteljsi su srodnici djetetu. Što se tiče odraslih lica, 21 lice je smješteno u 13 hraniteljskih porodica.

„Mali je broj porodica koji bi mogli prihvatiti djecu na zbrinjavanje, a posebno je izražen problem da je mali broj hranitelja zainteresovan za djecu sa smetnjama u razvoju. Iz tih razloga neophodno je raditi na promociji hraniteljstva, a Centar za socijalni rad Banjaluka će nastaviti raditi na afirmaciji hraniteljstva“, ističe Dalila Bojić Rold, socijalni radnik Centra za socijalni rad Banjaluka.

Moralni i profesionalni zadatak svih javnih institucija i pojedinaca koji rade u području zaštite djece bez roditeljskog staranja jeste da pruži adekvatnu zaštitu djeci koja odrastaju u rizičnim okolnostima i da, u tom smislu, pronađu pravu mjeru između prava svakog djeteta da odrasta u vlastitoj porodici. Obaveza društva je da na najbolji način zaštiti interes djeteta.

U JU Centru za socijalni rad Prijedor evidentirano je 32 hraniteljske porodice u kojima je zbrinuto 39 lica, od čega je 8 punoljetnih a 31 maloljetno lice. Na smještaju u ustanovama socijalne zaštite nalazi se 7 djece.

„Najčešći problem sa kojim se susrećemo je pronalazk zainteresovanih lica koja bi se bavila hraniteljstvom. U narednom periodu JU CSR Prijedor planira da sprovede promociju hraniteljstva putem javnih tribina po mjesnim zajednicama grada, čime bi se ova tematika približila građanim“, rekao je Danko Rauš, socijalni radnik u JU CSR Prijedor.

Da je zbrinjavanje djece iz institucija u hraniteljske porodice veliki problem i ne tako česti slučajevi, potvrdili su nam i u Domu „Rada Vranješević“ iz Banjaluke. Broj djece koja trenutno boravi u ovoj ustanovi je 88 korisnika gdje dominira populacija djece osnovnoškolskog uzrasta.

„Slučajevi zbrinjavanja djece iz Doma u hraniteljske porodice nažalost nisu svakodnevni i česti. Sarađujemo sa drugim domovima iz BiH, Crne Gore, Srbije i Hrvatske. Imamo i slučajeve gdje se djeca vraćaju biloškim porodicama kada im se poprave uslovi za život“, rekao je Slaviša Novaković, socijalni radnik Doma „Rada Vranješević".

Od marta počinje primjena Zakona o hraniteljstvu FBiH

U Federaciji Bosne i Hercegovine 23. marta 2017. godine je stupio na snagu Zakon o hraniteljstvu, koji počinje da se primjenjuje krajem marta 2018. godine. Do donošenja Zakona o hraniteljstvu u FBiH, ova oblast je bila regulisana kao pravo na smještaj u drugu porodicu kroz Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom.

Iz Federalnog Ministarstva rada i socijalne politike ističu da je donošenje Zakona od izuzetnog značaja kako bi se uredila oblast hranitljestva na prostoru cijele FBiH, gdje će se implementacijom Zakona i jačanjem postojećih oblika (tradicionalno i specijalizovano), uz uvođenje novih oblika hraniteljstva (hitno i povremeno), unaprijediti hraniteljstvo kao oblik zbrinjavanja djece i odraslih u porodičnom okruženju.

Zakon o hraniteljstvu FBiH utvrđuje dvije vrste naknade, hraniteljsku i naknadu za izdržavanje hranjenika. Hraniteljska naknada po hranjeniku u tradicionalnom hraniteljstvu, obračunava se mjesečno u visini 15%  prosječne isplaćene neto plate u FBiH za prethodnu godinu, s tim da se ista uvećava za 15% za svakog narednog hranjenika. Hraniteljska naknada po hranjeniku u specijalizovanom hraniteljstvu obračunava se mjesečno u visini 30% i za 20% za svakog narednog hranjenika. Naknada za izdržavanje hranjenika u tradicionalnom hraniteljstvu obračunava se u visini 30% prosječne neto plate FBiH, a naknada za izdržavanje hranjenika u specijalizovanom hraniteljstvu u visini 50% prosječne neto plate. S obzirom da ne postoji registar hranitelja, u 2016. godini u hraniteljskim porodicama u FBiH bilo je smješteno 349 djece i 75 odraslih.

„Proces reformskih aktivnosti u oblasni socijalne i dječije zaštite FBiH obuhvala sve aspekte sistema, od prilagođavanja pravnog okvira do uspostavljanja novih i unaprijeđenja postojećih kvalitetnih oblika zbrinjavanja djece“, rekli su nam iz ovog Ministarstva.

Na području Kantona Sarajeva u 2017. godini bilo je smješteno u hraniteljskim porodicama ukupno 99 djece. U 2017. godini ukupno je na području Kantona Sarajevo registrovano 223 djece bez roditeljskog staranja, od čega je njih 124 bilo smješteno u ustanovama dječije zaštite i SOS dječijim selima.

„ JU Kantonalni centar za socijalni rad u saradnji sa NVO Hope and Homes for Children, SOS Kinderdorf i uz podršku Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i Kantonalnog ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice, kontinuirano radi na promociji hraniteljstva i regrutovanje novih hraniteljskih porodica. Kao oblik zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja, hraniteljstvo je sve prisutnije, a iz dana u dan  registrujemo sve veći broj potencijalnih hraniteljskih porodica“, rekao nam je direktor Kantonalnog centra za socijalni rad Sarajevo, Adnan Podžo.

SOS sela su organizacija koja već 24 godine u BiH kroz smještaj u SOS porodice pruža djeci bez roditelja porodično okruženje neophodno za zdrav i normalan rast i razvoj. Imaju ključnu ulogu u edukaciji hranitelja, profesionalnoj podršci hraniteljima i monitoringu brige o djeci smještenoj u hraniteljske porodice. 

"Vrlo smo posvećeni procesu deinstitucionalizacije javne brige za djecu bez roditeljskog staranja kao i izmjeni sistema socijalne zaštite, te smo kao Organizacija aktivno uključeni u sve procese razvoja hraniteljstv a u cijeloj BiH", rekli su nam iz ove organizacije. 

SOS sela imaju i značajnu ulogu u projektu „Transformacija institucija za zbrinjavanje djece i prevencija razdvajanja porodica“, finansirana od strane EU a kojeg provodi Unicef. Ovaj projekat obuhvata aktivnosti koje imaju za cilj poboljšanje praksi i jačanje kapaciteta Centara za socijalni rad na području Republike Srpske i Federacija BiH, kada je u pitanju briga o djeci bez roditeljskog staranja te prevencija raspada porodice.

Autor: D.S. i M.B. / Frontal