EU integracije BiH

Novinarski forum: Za BiH mediji imaju ključnu ulogu u EU integracijama

Ovaj vikend je u Banjaluci održan Novinarski forum na temu „Može li se izvještavati o EU integracijama u uzavreloj političkoj klimi i kako prepoznati dezinformacije i lažne vijesti u svijetu botova i algoritama?“, na kojem su poznati medijski stručnjaci u regiji kao i predstavnici Evropske unije iz Brisela u BiH govorili o uticaju lokalnog i globalnog medijskog okruženja na različite aspekte bh. procesa evropskih integracija.

Učesnici Novinarskog foruma u Banjaluci bili su Jamila Milović-Halilović, šefica Odjela za komunikacije EUSR-a, Tihomir Loza, izvršni direktor SEENPM, Giles Portman, šef East StratCom Taskforce Evropske Službe za vanjske poslove, Boro Kontić, direktor Media Centra, Dženana Hodžić, predstavnik Delegacije EU u BiH, Tomislav Krasnec, dopisnik Večernjeg lista iz Brisela i Una Čilić, multimedijalna novinarka.

Šta je dezinformacija, kako se plasira, kako se distribuira i kako u „moru“ lažnih infomracija spoznati šta je istinita informacija a šta „fake news“, bile su glavne teme ovog foruma.


Lažne vijesti ili fake news predstavljaju stvarnu prijetnju demokratskim procesima, a u slučaju Bosne i Hercegovine mediji imaju ključnu ulogu u EU integracijama, rečeno je na forumu. Nedavna istraživanja Instituta za kulturno društvo iz Sofije ukazalo je na to da su zemlje Zapadnog Balkana veoma podložne fenomenu poznatom kao „fake news“, a BiH je na samom vrhu te liste.

Poruka ovog foruma je da se ovim problemom treba pozabaviti cjelokupno društvo, da se poboljša obrazovni sistem s obzirom na lošu medijsku pismenost stanovništva, kao i sve relevantne institucije. Takođe, istaknuto je i da EU pruža pomoć brojnim projektima u smislu jačanja novinara i medija, te radi na povećanju medijske pismenosti u Bosni i Hercegovini.

Na Forumu se diskutovalo i o tome u kojoj mjeri su lažne vijesti prisutne u medijima i koliko su ljudi odnosno konzumenti spremni i sposobni da prepoznaju lažnu vijest te da je provjere i analiziraju. Upravo je rasprostranjenost interneta dovela do toga da svako može biti izvor vijesti, pa tako i lažnih vijesti. Ovaj problem prestavlja izazov za društvo u cjelini. Iako se na prvi pogled čini da je teško razlikovati fake news od istinitih, ukoliko se obrati pažnja na neke bitne stvari kao što su izvor vijesti ili se prije širenja vijesti provjeri tačnost informacije, možete s lakoćom da naučite da detektujete fake news. Dakle, što više čitamo, edukujemo se, uzimamo s rezervom spektakularne vijesti sa bombastičnim naslovima, lakše ćemo prepoznati lažnu vijest. Najviše rangirana zemlja po broju dezinformacija je Ukrajina, dok se skandinavske zemlje najbolje nose za tim problemom.

„Hiljadu puta ponovljena laž postaje istina“, u ovu dobro poznatu Gebelsovu rečenicu smo se i sami uvjerili. Danas se lažne vijesti šire tolikom brzinom a ono što je najveći problem jeste što sve više ljudi to prihvati kao istinito i ne provjeravaju njihovu tačnost i relevantnost. 

Bio je riječi i o propagandi, o kampanjama proizvodnje i distribucije lažnih vijesti, brojnih obuka da šire laži, poluistine, selektivne činjenice sa ciljem uticaja na stavove i izbore velikog broja ljudi. Kako se BiH nosi sa trendom dezinformacije i fenomenom lažnih vijesti govorio je Tihomir Lozo, izvršni direktor SEENPMU, a Giles Portman, šef East StratCom Taskforce Evropske Službe za vanjske poslove, predstavio je primjere i aktivnosti  EU kada je rijec o fenomenu dezinformacija. 


U prošlosti su propagande bile fokusirane na agresivno slanje jedne poruke, sa namjerom da njenu suštinu ciljna grupa prihvati. Često se radilo o slanju jedne iste poruke, iste forme putem jednog medija. Danas propagandu uglavnom posmatramo kao radnje kojima se informacije bilo da su one istinite, poluistinite, izmanipulisane na jedan način, šalju grupama ljudi sa namjerom da se na njih izvrši uticaj. Svako može biti izvor vijesti koje se velikom brzinom šire i mogu da dođu do miliona čitaoca koji nažalost sve više i nasjedaju na takve informacije. Slanje lažnih informacija u javnost mnogo je češće danas nego u prošlosti.

Una Čilić, multimedijalna novinarka, na Novinarskom forumu je prezentovala alate pomoću kojih se novinari mogu efikasnije boriti protiv lažnih vijesti. Ona je pristune upoznala i sa nekim alatima za verifikaciju fotografija kao što su Google Reverse Images ili TinEye, kao i  YouTube Data Viewe i InVid za verifikaciju video-zapisa.

Šta je EU prema BiH?

Pored prezentacije i interatkivne diskusije o prepoznavanju lažnih vijesti i provjeri tačnosti informacija, ovo je bilo jedno od pitanja i tema diskusije na Novinarskom forumu.

Grafičkim prikazom, predstavnica Evropske unije u BiH Dženana Hodžić predstavila je pristunima proces stabilizacije i pridruživanja koji je predstavljen kao stepenište koje vodi ka vratima Evropske unije.  


Bosna i Hercegovina je ušla u ovaj proces 1999/2000.godine kada je rađena mapa puta i studija izvodljivosti koji su prethodili početku pregovora o sporazumu stabilizacije i pridruživanja. Tada su taj proces započele i Hrvatska i (bivša jugoslovenska republika) Makedonija, ali je BiH imala najmanje uspjeha. Ona je napomenula da EU nastoji prilagoditi svoje politike i strategije, a preporuke sa Samita u Sofiji će zavisiti, između osatlog, od medijske komunikacije i količine lažnih informacija.

Učesnici su istakli da je EU zajednica suverenih država, a unutar nje su mnogobrojne zanimljive teme koje su višestruko korisne svim njenim članicama.

Tomislav Krasnec, dopisnik  Večernjeg lista iz Brisela, govorio je o izazovima dopisništva i izvještavanjima novinara koji prate EU. On je istakao da je neophodno da spoznamo koja nam je tema zanimljiva, da dopremo do sagovornika koji imaju šta za reći i koji su stručni i relevanti, da provjerimo odnosno verifikujemo informacije a zatim krenemo da pišemo na jedan najzanimljiviji način, način koji će biti interesantan onome ko čita. EU izvozi stabilnost i standarde, i učiniće da se ti neki standardi postupno usvajaju i da život u BiH ali i regionu ide na bolje. Krasnec je rekao da su najbolji trendovi i napredak  uvijek stizali iz Evrope, i poručio da bilo koja tema koja to prepozna i ispriča se kroz neki detaljan svakodnevni život je dobra EU priča.


Na kraju, zaključeno je da je glavni politički kriterij bez čijeg ispunjavanja nijedna zemlja ne može dobiti kandidatski status je postojanje stabilne demokratije što znači da institucije, od administracije do pravosuđa, moraju da stanu u zaštitu ljudskih prava, prava manjina, slobode govore, medijskih sloboda koji podrazumjeva da nema pritisaka na medije.

 


Frontal/Danka Savić

 

 

 

 

 

Twitter
Anketa

Da li podržavate prijedlog SDS-a da se ukinu akcize na gorivo?

Rezultati ankete
Blog