Republika Srpska

Izvoz 67 puta veći od uvoza: Zbog loše godine bićemo željni domaće pšenice, voća i povrća

Krajem ove i početkom sljedeće godine eksplodiraće uvoz žitarica, voća i povrća, s obzirom na to da su izuzetno kišan kraj proljeća i početak ljeta već u dobroj mjeri uništili ovogodišnji rod pomenutih kultura.

Ovakva situacija za posljedicu će imati ne samo poskupljenje hrane, nego povećanje uvoza, koji ionako već godinama drastično dominira nad uvozom.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, u ovu državu je za samo pet mjeseci 2018. godine uvezeno žitarica vrijednosti 91,5 miliona KM, što je čak 67 puta više od izvozne vrijednosti.

S druge strane, u pomenutom periodu smo uvezli 86,3 miliona KM voća, što je duplo više od izvoza, dok je uvozna vrijednost povrća izvoznu premašila za skoro sedam puta.

Ratari objašnjavaju da je izuzetno kišno vrijeme zadalo žestok udarac gotovo svim žitaricama, te voću i povrću. Posebno su razočarani time što je ove godine sve dobro rodilo, ali je pretjerana vlaga već u dobroj mjeri uzela danak prinosima.

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika iz Semberije, kaže da je u pojedinim područjima uništeno i do 50 odsto usjeva pšenice.

– Već je počelo klijanje, što znači da, i ono pšenice što opstane, neće biti ni za stočnu hranu. Kukuruz se zasad dobro drži, ali ako bude još padavina, neće moći biti obavljeno oprašivanje, tako da ni od njega nećemo imati ništa. Ostaće samo stabljika – ističe Maletić.

Dodaje da je kiša ugrozila i veliki dio zasada voća i povrća, te da i krompiru preti truljenje.

– Već sada je jasno da ćemo biti željni domaćih proizvoda, odnosno, da će uvoz dodatno porasti. Činjenica je da se poljoprivrednicima sve manje isplati bavljenje zemljoradnom ili voćarstvom, jer nam ništa ne ide naruku. Gotovo svake godine nas zadesi neka elementarna nepogoda, a kad je godina dobra, muku mučimo sa nekontrolisanim uvozom koji naše proizvode čini nekonkurentnim – kaže Maletić.

 

Sve manje oranica

Posebno zabrinjava činjenica da je svake godine sve manje oraničnih površina, što potvrđuje podatak da je, na primjer, za nešto više od deceniju unazad samo u Srpskoj iščezlo oko 22.000 hektara njiva i bašta.

Analiza Zavoda za statistiku RS pokazuje da su, naime, ove površine 2006. godine pokrivale 596.000, a lane 574.000 hektara.

 

Izvor: Srpskainfo/Maja Bašić
Twitter
Anketa

Ko je po vama najbolji igrač FK Crvena zvezda od njenog osnivanja?

Rezultati ankete
Blog