Intervju

Denis Bećirović za Frontal: Treba graditi zajednički državni identitet Bosne i Hercegovine

Kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, prof. Dr. Denis Bećirović za naše čitaoce iznio je svoje mišljenje o tome šta bi mogao biti zajednički sadržalac kao strateški interes svih građana Bosne i Hercegovine, gdje su granice između dnevno političke retorike i stvarnih ataka na državu, problemu kriminala i korupcije, geopolitičkim izazovima koji su, evidentno, pred Bosnom i Hercegovinom, te ulozi OHR-a ali i domaćih zvaničnika u kontekstu odgovornosti za situaciju u našoj zemlji.

FRONTAL: Iako mnogi tvrde suprotno, u BiH ipak mora postojati zajednički sadržalac za sve-strateški interes svih građana ove zemlje. Šta bi to po vašem mišljenju moglo biti, i šta učiniti da se takvo nešto u budućnosti materijalizuje?

BEĆIROVIĆ: Između ostalog, našoj državi potreban je održivi državni identitet koji će biti utemeljen na potpunoj ravnopravnosti, na uvažavanju, a ne negiranju nacionalnih, vjerskih, regionalnih i drugih identiteta. To treba biti zajednički identitet osnovan na pravu na državljanstvo (pravu na građanstvo). Zajednički državni identitet treba prihvatiti tako da on obuhvaća sve građane i narode naše domovine. To znači da se Hrvati ne zauzimaju samo za prava Hrvata, Bošnjaci samo za prava Bošnjaka, Srbi samo za prava Srba nego i jedni za druge. To nije identitet koja ukida nacije. To je ono što njemački filozof Habermass naziva nacijom građana države, koji sami drže u rukama svoju politički sudbinu.

Smatram da je važno markirati političke ideje i snage koje imaju političke pretpostavke da reintegriraju bh. društvo i državu. Na kojim pitanjima, oblastima i interesima je moguća reintegracija Bosne i Hercegovine? Koje su danas zajedničke ideje i sjećanja u Bosni i Hercegovini? Nacionalna osjećanja i ideje nisu (ima ih više), religijska osjećanja i ideje nisu (opet ih ima više), jezik nije (ima ih više iako su u osnovi slični), jednonacionalne politike nisu (ima ih više). Nosioci zajedničkih i integrativnih ideja mogu biti moralne, humanističke, svjetovne ideje i osjećaji (pripadnost i privrženost zajedničkoj državi, jačanje svijesti o državnom identitetu, razvijanje svijesti o odanosti domovini Bosni i Hercegovini...). 

"BiH ne smije više stagnirati ili zaostajati"

Krajnje je vrijeme da aktiviramo bh. integrativno gravitaciono polje kako bi snagom tolerancije, solidarnosti i zajedništva mogli parirati negativnim silama velikodržavlja i etnokratije. Dakle, bh. integrativna gravitaciona sila kojom se građani i narodi međusobno zbližavaju i povezuju mora biti jača od vanjskih i unutrašnjih dezintegrativnih sila koje ih razdvajaju.

Više nego ranije, danas je važno da svi postanemo svjesni da Bosna i Hercegovina ne smije više stagnirati ili zaostajati i da ova zemlja mora postati demokratska i pravna država koja ubrzanim koracima ide naprijed. Za to imamo sve osnovne preduslove jer ovo je država pametnih i vrijednih ljudi koji, kada zajedno rade i kada se pravilno poredaju prioriteti, mogu učiniti mnogo više nego što mislimo. Naš zajednički cilj, taj zajednički sadržilac mora biti bolji dostojanstven život za svakog građanina na svakom pedlju države, ništa manje od toga. A, na pitanje šta učiniti da se krene ka ostvarenju tog cilja pravi odgovor svakako je poziv građanima Bosne i Hercegovine da u oktobru izađu na izbore. Predlažem im da glasaju za one koji se u 21. stoljeću zalažu za zajednički istrajan rad na traženju novih i efikasnih rješenja za napredak države Bosne i Hercegovine umjesto za snage koji robuju podjelama, zabludama i mitovima i koje ih i dalje žele držati u malim torovima i atmosferi podjela i svađa. 

Godinama javno govorim da je interes i ukupan prosperitet naše domovine iznad svake stranke i iznad svakog pojedinca i glasno se zalažem da se ljudima prestane kvazinacionalnim interesima i smutnjama razvlačiti pamet. Građane Bosne i Hercegovine u budućnost moraju povesti odgovorni političari sa vizijom i energijom.

FRONTAL: Mnogi očekuju da ćete upravo vi biti kandidat koji će svoju kampanju graditi na “odbrani” BiH od onih koji bi da je u retoričkoj ravni, svakodnevnim izjavama dovedu u pitanje pokušavajući tako dati smisao svojim kampanjama. U tom kontekstu, gdje su granice dnevnopolitičke retorike onih koji je koriste, a gdje počinje stvarna opasnost po opstojnost BiH?

BEĆIROVIĆ: Prije nekoliko mjeseci obećao sam da ću voditi isključivo pozitivnu kampanju i da nemam namjeru prozivati i kritikovati svoje protivkandidate. Držim se datog obećanja. Građanima je dosta beskorisnih svađa i prepucavanja. Rekao sam da će moj glavni adut u kampanji biti program baziran na platformi okupljanja demokratskih snaga u zajedničkom radu za pravedniju i prosperitetniju državu Bosnu i Hercegovinu. Vjerujem da nije ni produktivno upuštati se u velike polemike sa onima koji u nedostatku bilo kakve platforme, programa ili ideje koja bi mogle donijeti napredak države Bosne i Hercegovine i njenih građana kampanju grade na konfrontacijama i sukobima.

Međutim, kao što to činim i svih proteklih godina a ne samo u kampanji kao neki drugi, uvijek ću glasno i jasno odgovoriti na svaki pokušaj destabilizacije ili napada na državu Bosnu i Hercegovinu, njeno multietničko biće i njene institucije. Imam principjelan stav i ne izbjegavam ga javno reći o svakoj manifestaciji ili primjesi šovinizma, nacifašizma i drugim negativnim pojavama. 

FRONTAL: “Danas zemlje Zapadnog Balkana pokazuju elemente tzv. zarobljenih država, uključujući veze sa organizovanim kriminalom i korupcijom na svim nivoima vlasti i uprave”, navodi, između ostalog, Evropska komisija na samom početku najnovije Strategije za Zapadni Balkan. Da li je po vašem mišljenju moguća bilo kakva suštinska reforma u BiH prije nego se navedeni problemi počnu istinski rješavati?

BEĆIROVIĆ: Suštinska reforma upravo podrazumijeva rješavanje prije svega problema, korupcije i organiziranog kriminala a to podrazumijeva jačanje institucija države Bosne i Hercegovine i njenog pravnog poretka. Jasno je, međutim, da na jačanju institucija i države u cjelini neće i ne mogu raditi elementi vlasti koje je Evropska komisija imenovala. Ne želim reći niti prihvatam sintagmu da je Bosna i Hercegovina „zarobljena država“. Pokušali su mnogi da je porobe, zarobe, ospore, ali nisu u tome uspjeli i nikada neće. Međutim, da bi naš državni sistem bio efikasan, oslobođen iz okova organiziranih kriminalnih grupacija, nužno je odlučno i ustrajno suprotstavljanje svim destruktivnim elementima koji pokušavaju degradirati pravni poredak Bosne i Hercegovine. Da bismo u tome uspjeli potrebna je trajna, kontinuirana posvećenost tom poslu građenja naše države i njenih institucija, a ne višegodišnja šutnja i onda tek povremeno predizborno deklarativno pozivanje na patriotizam, koje je primjetno kod određenih pojedinaca.

FRONTAL: Svi ćemo se složiti da je OHR još uvijek potreban u BiH. Međutim, nerijetko je prisustvo Visokog predstavnika u BiH, skupa sa njegovim Bonskim ovlastima, drugi izraz za izbjegavanje odgovornosti onih koji su je u ime građana i preuzeli, te su dužni da rješavaju probleme. Slažete li se sa tom konstatacijom?

BEĆIROVIĆ: Međunarodna zajednica je sastavni dio dejtoskog ustavnopravnog poretka. Tu činjenicu ne smijemo zaboraviti. Međunarodna zajednica u ovom kapacitetu iz Bosne i Hercegovine će otići kada u ovoj zemlji bude vladao red i pravni poredak. Dvije decenije nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma nužno je da međunarodna zajednica i njen visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini u primjeni ovog sporazuma u praksi pređu sa terena politike na teren prava. Dok Ustav BiH ne bude usaglašen u svim svojim elementima sa međunarodnim pravom, visoki predstavnik treba da se koristi svojim ovlaštenjima koje ima u članu 5 Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma – da bude konačni tumač njegovog sadržaja. Ne treba zaboraviti da su Aneks 10 potpisala oba entiteta, pored Bosne i Hercegovine, Hrvatske i SRJ koju je naslijedila Srbija, čime su pristali da će prihvatiti to tumačenje pravno relevantnim, a time i za sve strane potpisnice obaveznim. Zato država Bosna i Hercegovina kao potpisnica Dejtonskog sporazuma ne smije dozvoliti da OHR ode iz nje bez njenog pristanka, dok se Ustav BiH u svim svojim elementima ne usaglasi sa međunarodnim pravom i dok BiH ne ispuni uslove za prijem u EU i NATO. Međunarodna zajednica o sudbini OHR-a ne može unilateralno odlučivati bez saglasnosti Bosne i Hercegovine kao jedne od potpisnica Dejtonskog sporazuma. Međunarodna zajednica je dužna da Bosnu i Hercegovinu osposobi da postane normalna i funkcionalna država, da kao međunarodnopravni subjekt može da preuzme svoje odgovornosti pred tom međunarodnom zajednicom koje ima svaka nezavisna i suverena država.

Naravno, najbolje bi bilo da je Bosna i Hercegovina dostigla puni demokratski kapacitet da potpuno samostalno i bez nesuvislih unutarnjih opstrukcija i blokada kreira vlastitu stvarnost i budućnost. Svjedoci smo, međutim, da su na sceni neviđene opstrukcije na svim poljima, neizvršavanje pravosnažnih presuda Ustavnog suda i Međunarodnog suda pravde, svjesno usporavanje puta Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji i NATO. Može se samo zamisliti kakvo bi stanje bilo da ovdje nemamo SAD, EU i OHR-a. Također, nije dobar ni prisutni izostanak pokušaja da se postignu kompromisna rješenja i čekanje na to nekim čarobnim štapićem riješe organi međunarodne zajednice u BiH. Nekritičko prizivanje njihove akcije svugdje pa i tamo gdje se problemi mogu riješiti i bez njih umrtvljuje domaće organe vlasti.

"Međunarodna zajednica ima moralnu obavezu prema BiH"

Također, ne smijemo zaboraviti da međunarodna zajednica ima i ogromne moralne obaveze prema državi Bosni i Hercegovini: ako je Bosna i Hercegovina u ratu neopravdano ostavljena da se sama brani, ona danas ima pravo da od nje zahtijeva pomoć u nalaženju svog puta obnove i svoga mjesta među demokratskim državama ujedinjene Evrope. To znači da stvori pretpostavke za jačanje demokratskog i pravnog poretka i osnova civilnog društva, za brži ekonomski napredak. Bosna i Hercegovina ima pravo tražiti od međunarodne zajednice da joj pomogne da svoje potencijalne i realne mogućnosti pretvori u šansu za izgradnju bolje budućnosti, povezujući - kao značajno geopolitičko i kulturno-civilizacijsko raskršće - jug i sjever Evrope, istok i zapad. 

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini ima svoju poziciju i ulogu definiranu Dejtonskim mirovnim sporazumom i poznato je da je opseg njegovih ovlaštenja širok i obuhvatan. Svako treba da radi svoj posao u punom kapacitetu, pa tako i visoki predstavnik. Međutim, jasno je da prije svih drugih obavezu da rade mnogo više i mnogo ozbiljnije nego do sada imaju domaće institucije. Nedopustivo je da oni koji su na svoje funkcije imenovani kako bi predlagali rješenja i rješavali životne probleme građana to ne čine. 

Čini se da u političkom životu u Bosni i Hercegovini pojedinici više napora ulažu u objašnjavanje kako i zašto nešto ne može, nego što rade svoj posao na rješavanju životnih problema naših sugrađana. 

FRONTAL: Bosna i Hercegovina je ponovo pod točkovima geopolitike. Kako odgovoriti na taj veliki izazov?

BEĆIROVIĆ: Nije samo Bosna i Hercegovina pod točkovima geopolitike, mnoge zemlje i  čitave regije imaju opravdane bojazni vezane za neku novu preraspodjelu snaga u svijetu i novu globalnu konfiguraciju. Ne želim precjenjivati niti potcjenjivati  značaj Bosne i Hercegovine u globalnim procesima. Ipak, naša zemlja je bila u najtežim iskušenjima u vrijeme kada nije bilo zajedničke evropske odbrambene i sigurnosne politike, kada je ostala jedna supersila u svijetu, kada nije bilo uznemirenosti unutar Atlanskog saveza, kada nije bilo naznaka da će nacionalizmi i povratak retrogradnih ideologija postati stvarnost u Evropi i šire, dakle, prošli smo najveća iskušenja i opstali kao država. Koliku smo cijenu za to platili mi najbolje znamo.

Danas, naša zemlja ponovo prolazi složen period, kada je napadnuta iznutra od retogradnih snaga i njihovih mentora kojima nije po volji stabilna, snažna i prosperitetna Bosna i Hercegovina. To su  podzemne aktivnosti sa kojim smo se suočili ranije i nisu nam nepoznate ni sada. Namjera im je da dovedu u pitanje našu državu Bosnu i Hercegovinu, njenu opstojnost i kredibilnost. Istovremeno, za svoje ideje žele privući neke inostrane faktore kako bi realizirale imperijalne apetite  svojih metora pri čemu ne biraju ni sredstva ni metode. 

Neće uspjeti. Uprkos svim slabostima, u Bosni i Hercegovini odrasta jedna nova generacija koja je svjesna ovih izazova i odlučna da odbrani svoju zemlju ne samo znanjem i patrotizmom, nego i  povezivanjem sa demokratskim svijetom i ulaskom u EU i NATO. Znam da takav kurs podržava najveći broj građana u Bosne i Hercegovine i zato sam uvjeren da će u novim tokovima geopolitike naša zemlja imati svoje sigurno mjesto. Često, zaokupljeni dnevnim i kratkoročnim problemima, zaboravljamo da je Bosna i Hercegovina u Evropi paradigma za hrabrost, otpornost, žrtvu, pluralni izraz i kosmopolitizam. 

Neću odustati od odlučne borbe za pravo mjesto Bosne i Hercegovine u novoj međunarodnoj arhitekturi.

FRONTAL: Tradicionalno u BiH mladi ljudi ne izlaze na izbore. Kako to promjeniti i šta bi ste im Vi, kao mlad kandidat za Predsjednišvo BiH, poručili?

BEĆIROVIĆ: Mladi ljudi na drugačiji način gledaju na bosanskohercegovačku stvarnost i ne žele dovijeka čekati da se ona promijeni. Od ukupnog broja nezaposlenih u Bosni i Hercegovini, 39 posto čine mladi a od 60 posto mladih, koji bi napustili Bosnu i Hercegovinu, njih čak 37 posto kao razloge navodi nezaposlenost i loše uslove rada. Uz sve to, od najranijih dana, od vrtića preko škola, mladost ove države dijeli se kroz potpuno nakaradan i neusklađen obrazovni sistem i šta dobijamo kao rezultat? Armiju nezadovoljnih kojoj je bitnije da što prije nađe sigurnost na Zapadu nego da glasajući pokuša uticati na promjenu stanja. 

Znam da su posljednjih godina mladi izvarani nerealnim obećanjima, nikada realiziranim masovnim zapošljavanjima, javnim radovima, reformama i agendama i potemkinovim selima tako da im je teško u sebi ponovo pronaći vjeru u prosperitetnu budućnost. Ali pozivam ih da zajedno, na platformi zajedničkog rada državu Bosnu i Hercegovinu učinimo boljom. Prvi korak je izlazak na izbore.

Također, smatram da se nadležni organi na svim nivoima moraju fokusirati na pitanja kao što: osiguranje prvog radnog iskustva i prakse za sve mlade, finansiranje start-up biznisa za mlade, osiguranje nižih kamatnih stopa za mlade, uvođenje poreskih olakšica za privrednike koji zapošljavaju mlade, reformiranje biroa za zapošljavanje, izradu strategije razvoja kulture i sporta na državnom nivou, kreiranje jedinstvenog obrazovnog prostora i jedninstvenog nastavnog plana i programa u Bosni i Hercegovini, ukidanje segregacije u obrazovnom sistemu, poboljšanje studentskog standarda, formiranje Fonda za mobilnost mladih, priznavanje i vrednovanje društveno korisnog rada mladih, finansiranje projekata upoznavanja i zbližavanja mladih iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine. Jednom riječju, moramo početi konkretno rješavati goruće probleme mladih u našoj državi.

FRONTAL: Za kraj, ostati ili otići iz Bosne i Hercegovine?

BEĆIROVIĆ: Definitivno, jedini pravi odgovor je ostati i boriti se. Vjerujem u pravedniju i uspješniju Bosnu i Hercegovinu. Postojeća etnokratska politika u Bosni i Hercegovini sve je učinila da su mnogi mladi ljudi nadvladali tu dilemu, oni misle da treba otići i pronaći normalniji životni prostor za svoju budućnost. Zato valja sve učiniti da se smanje razlozi za napuštanje naše zemlje. U tome vidim i svoju primarnu političku misiju: Kako bosanskohercegovačkom čovjeku zadržati vjeru u svoju zemlju, u svoju domovinu, u svoju Bosnu i Hercegovinu. To se ne postiže samo govorima i proklamacijama, nego konstantnim odgovornim i sistematskom radom. Bosni i Hercegovini trebaju promjene i nova politička energija koja će zemlju pokrenuti naprijed. Sedmi oktobar je velika šansa za pozitavan preokret i tu priliku ne smijemo propustiti.

 


Autor: Denis Čarkadžić

 

 

 

 

 

Twitter
Anketa

Da li ste zadovoljni kako Savjet ministara BiH rješava probleme sa migrantima?

Rezultati ankete
Blog