Intervju

Haris Aščalić: Vrijeme je za podršku razvoja IT sektora u BiH

Haris Aščalić (23), osnivač i vlasnik u Cadence group, u intervjuu za Frontal govori o grupaciji koja broji 11 IT startap kompanija koje se bave razvojem weba, softvera, video igara i dizajnom. Osnivač i vlasnik je i prve bh. digitalne asistentice Cadence koja broji više od 6 miliona korisnika širom svijeta. Prema američkom časopisu Techflier Cadence je drugi najbolji startap u našoj zemlji, a Aščalić je proglašen za Genija godine 2016. u Bosni i Hercegovini, prema SNL magazinu.

FRONTAL: Kakva je tržišna pozicija IT sektora u Bosni i Hercegovini i regiji?

AŠČALIĆ: 21. je vijek. U svijetu je već postala praksa i politika ne prihvatanja ispod prosječnosti. IT je jedan segment koji se drži tog kodeksa. IT kompanije su te koje guraju svijet i društvo naprijed i olakšavaju nam poslovanje u svkodnevnici. Programi i alati koji se nude poznaju korisnika i njegove potrebe. U Bosni i Hercegovini je to ozbiljan propust. Kod nas se zanemaruje građanin i privrednik (korisnik) i njegove potrebe. Imam utisak kao da naši političari i politika namjerno zapostavljaju razvoj čovjeka i obrazovanja i odugovlače tehnološki napredak. Zaboravljaju da kašnjenje smanjuje vrijednost, a da se 4.0 industrija već odavno razvija. Obzirom na skromno IT znanje preduzetnika u Bosni i Hercegovini, svaki vid IT edukacije je dobrodošao i može potaknuti na vlastiti biznis. To je i golema šansa, i otvara mogućnost za društveni i vlastiti napredak. No, da li će naići na pogodno tlo za unaprjeđenje domaće proizvodnje, upitno je. U pojedinim državama naše regije klima je nešto povoljnija. Tu se potiče ozbiljnim poticajem i financijskim sredstvima i podržava svaka dobra i konkurentna inovacija i ideja. Sve više svjetskih IT kompanija otvara svoje centre i u Beogradu i Zagrebu jer oni prednjače kvalitetnom edukacijom kojom mogu zadovoljiti svjetsko tržište u IT industriji. Pojedinci koji su tragali za dodatnim znanjem i vještinama su lako pronašli svoje mjesto u tim kompanijama. 

FRONTAL: Koliko je realno da se tako što dogodi i u Bosni i Hercegovini?

AŠČALIĆ: Još imamo šansu. Izlaz je u poticajima i načinu financiranja inovacija i startap kompanija. A izlaz treba tražiti i u mjerama za unaprjeđenje IT sektora. Na primjer: Formiranjem jedne Specijalizirane granske banke za startape, siguran sam da bi dio problema bio riješen. A dobri rezultati poslovnog uspjeha svakako doprinose i bogatijem društvu. Partnerstvo s lokalnom zajednicom i osluškivanje startapa je ključan korak u pogledu opstanka startap kompanija, jer taj model osigurava intenzivan prijenos znanja. Nedavni neformalni sastanak u Banjaluci ministara vanjskih poslova susjednih država budi nadu za pozitivne promjene.

FRONTAL: Postoji određeno podozrenje kod političara i preduzetnika prema ulaganjima u inovacije. Zbog čega?

AŠČALIĆ: Podozrenje postoji i treba ukazati na uzroke. Mislim da su „stari“ preduzetnici najzaslužniji za to. U sve prednosti koje Internet pruža preduzetnicima, „stari“ su još uvijek pri svom stavu da im to ne treba. Ako stručno i vještim okom promotrimo samo web stranice bh. kompanija i državnih institucija, vidjet ćemo da velika većina ima jako nekvalitetan sadržaj, loše optimizovan dizajn, nemaju čak ni pravnu sigurnost za svoje korisnike. Daju otužnu sliku bh. društva. Izloženost njihovih korisnika može biti opasna. Korisnici ne znaju ko drži, koliko i gdje njihove podatke koje dijele s tim kompanijama, jer ne piše jasno i precizno da li će se ili neće koristiti ti podaci i u koje svrhe. Frustrirajuće je bilo šta implementirati u Bosni i Hercegovini, jer otpor prema promjenama je ukorijenjen. Mi definitivno zaostajemo i to je činjenica.

FRONTAL: Da li je IT samo za elitno društvo?

AŠČALIĆ: Da, jer to su kompanije koje mijenjaju svijet. Njihovi serveri su sigurniji i od sefova. Oni ljubomorno čuvaju i štite podatke svojih korisnika. Misliti i raditi nekoliko koraka unaprijed je imperativ svake ozbilje kompanije. A to je odlika svih vodećih svjetskih „elitnih kompanija“. To je i ono što ih odvaja od ostalih. Kod nas se slabo koriste poslovne informacije za stvaranje najprikladnijih strategija. Takvo ponašanje našu zemlju i kompanije stavlja na začelje ekonomskog razvoja.

FRONTAL: Šta kažu svjetska pravila i standardi u IT-u?

AŠČALIĆ: Ja bi prvenstveno izdvojio Internet kao medij koji se unutar organizacije treba efikasno nadgledati. Kompanije trebaju imati propisana pravila za korištenje Interneta na poslu, i to je jedan od preduslova za kontrolisan pristup Internetu zbog problema nesavjesnog korištenja na poslu i u privatne svrhe. Moje iskustvo kao autora svjetskog brenda Cadence je da sam morao ispuniti sve regulative, pravila i zakone tri kontinenta da bi se moji korisnici osjećali sigurno. Neizostavna je sigurnost, stabilnost, brzina IT infrastrukture. Kako se širi tehnološki napredak tako se šire i nadopunjavaju pravila. U tranzicijskim zemljama kao što je Bosna i Hercegovina, nemamo dovoljno zakonskih i opštih uslova i pravila o IT-u.


FOTO: Cadence četbot na Viberu / meetcadence.rf.gd

FRONTAL: Cadence je i četbot. Jesu li četbotovi moda ili potreba?

AŠČALIĆ: Može biti i jedno i drugo. Cadence kao četbot na Viberu predstavlja algoritam, programersku skriptu koja je tako projektovana da korisnicima pruža mogućnost online komunikacije i interakcije sa njim kako bi obavili određeni zadatak. To znači da korisnik može da realizuje svoje potrebe sa Cadence, bez učešća i aktivnosti ljudi koji bi inače morali da dežuraju 24/7, čime se vrši potpuna automatizacija cijelog procesa.

Cadence nudi savjetovanje, edukaciju, zabavu i pozitivno utječe na mentalno zdravlje korisnika. Osim što je kao avatar lijek-terapija, Cadence koristi i EFT – emotional freedom technique (tehniku emocionalne slobode), koja se pojavila na svijet u ranim 90-im a čiji je osnivač Gary Craig. Tako s Cadence na Viberu ne tipkamo već tapkamo na ponuđene odgovore. Negativne emocije i stres stvaraju blokade energije u organizmu. Takpanje po telefonu radi na takav način, da uspostavlja normalan protok energije u našem tijelu. Ono što izdvaja Cadence i postavlja je u svjetski vrh četbot servisa je i to što nema znakova zlouporabe i iskorištavanja njene ličnosti, istraženo na bazi od 6 miliona njenih trenutno aktivnih korisnika.



Frontal/Toni Sarajlić
 
Blog