Intervju

Srđan Mazalica: SDA sprječava SNSD da dođe na vlast u punom kapacitetu!

Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica u intervjuu za Frontal govori o inicijativi SDA o promjeni imena Republika Srpska, budućnosti BiH u EU i NATO-u, ali i o odlasku mladih iz zemlje.

FRONTAL: Koliko ste zadovoljni rezultatima stranke SNSD, na proteklim izborima prošle godine?

MAZALICA: Republika Srpska je u proteklom mandatu bila suočena sa brojnim izazovima i pritiscima, kako ekonomskim, tako i političkim. U očima javnosti SNSD je bila stranka koja nosi najveću odgovornost za stanje u Republici Srpskoj. I pored toga, SNSD je pobijedio sa oba svoja kandidata za najvažnije pojedinačne funkcije (Dodik i Cvijanović), i to ubjedljivo. SNSD je ostvario rast u broju glasova i na izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske, i za Parlamentarnu skupštinu BiH, ali je ipak za prvi nivo dobio jednog poslanika manje. Zadovoljni smo što su naši koalicioni partneri ostvarili dobar rezultat, i da je njihov rast očigledno posljedica pada glasova za liste Saveza za tzv. promjene, što se i vidi iz trenutnog rasporeda mandata i odnosa snaga u Narodnoj skupštini.

FRONTAL: U BiH stalno imamo razloge za napetost i tenzije. Kako komentarišete inicijativu SDA o promjeni imena Republika Srpska, koja je izazvala "buru" reakcija? 

MAZALICA: Kao prvo, nemoguće je da Ustavni sud BiH razmatra da li je Ustav BiH u saglasnosti sa samim sobom, jer Ustavni sud ne može biti iznad Ustava kojim je definisana njegova uloga, a kojim je i definisano ime entiteta Republika Srpska.

Drugo, mene iznenađuje koliko su pojedini krugovi ovdje u Republici Srpskoj propustili priliku da kritikuju ovakvu inicijativu, a zaštitu nacionalnih interesa Republike Srpske uvijek kvalifikuju kao ignorisanje "nagomilanih ekonomsko-socijalnih problema". U Sarajevu takođe nisam primijetio kritike slične vrste. Očigledno se srpski nacionalni interesi politički devalviraju, a bošnjački udarci na Republiku Srpsku su širom prihvaćeni u tamošnjoj javnosti. Kome je to u interesu?

Dolazimo do trećeg. Inicijativa SDA je potez da Savjet ministara BiH što duže ostane u tehničkom mandatu. SDA ovim radikalizuje bošnjačku javnost, što njima odgovara. Istovremeno čuva stečene pozicije, a sprječava SNSD da dođe na vlast u punom kapacitetu, jer tada SNSD može blokirati sve. Ne treba zaboraviti da će na proljeće uslijediti i Kongres ove stranke.

FRONTAL: Pojavile su se informacije da će lider SDA Bakir Izetbegović odustati od najavljene apelacije Ustavnom sudu BiH, ali da će umjesto toga Bošnjaci iz Republike Srpske masovno početi da podnose tužbe pred sudovima u kojima će navoditi da se osjećaju diskriminisano.

MAZALICA: Biće zanimljivo pratiti ko su sve ljudi koji će pokretati te inicijative, i kakve su njihove veze sa pojedinim partijama. Takođe će biti zanimljivo kakav će stav biti stranih ambasada i OHR-a. Opet ponavljam, mislim da je takva inicijativa osuđena na debakl, te da ima kratkoročnu upotrebu, do narednog kongresa SDA.

FRONTAL: Izvršni komitet SNSD-a je pozvao sve političke stranke iz Republike Srpske u parlamentu BiH da formiraju čvrstu koaliciju za Srpsku. Hoće li doći do zajedničkog učešća u vlasti SNSD-a i SDS-a na nivou BiH, s obzirom da je Vukota Govedarica izjavio da će se odazvalti zvaničnom pozivu SNSD-a jer su “SDS-u na prvom mjestu interesi Srpske”?

MAZALICA: SNSD vodi odgovornu nacionalnu politiku, i nama je jedinstven stav u Sarajevu važniji od nekih pozicija koje bismo morali prepustiti npr. SDS-u. Biće mi drago ako Vukota Govedarica promijeni svoj raniji stav, a moguće pod uticajem pojedinaca iz njegove partije, koji su ranije zagovarali zajednički nastup sa SNSD-om.

FRONTAL: Da li je budućnost BiH ulazak u NATO i EU?

MAZALICA: Republika Srpska ne treba da žuri u NATO, pogotovo ne prije Srbije. Poseban kolosijek je kod evropskih integracija i to ne treba miješati. Postoje zemlje koje su članice EU, a nisu NATO-a i obrnuto. Kad je u pitanju članstvo u EU, ja sam za pragmatičan pristup. Prilagođavamo se onoliko koliko je to u interesu Republike Srpske i naših građana. Kad dođe vrijeme za pristupanje, odlučićemo se, a uzeti u obzir trenutne okolnosti i perspektive. Ne znamo kako će EU izgledati za 5 ili 10 godina. Dakle, proces evro-integracija – da, ali sa rezervom.

FRONTAL: Političari u Srpskoj vrlo malo koriste društvene mreže i uopšteno prednosti društvenih mreža u komunikaciji sa građanima. Obično se to svodi na dijenjenje sadržaja a ne na ono što je primarno a to je dvosmjerna komunikacija. Vi ste pak neko ko je veoma aktivan na društvenim mrežama. Smatrate li da su političari u Srpskoj uvidjeli prednost svakodnevnog korištenja društvenih mreža, a ne samo u vrijeme izbora.

MAZALICA: Političari u Republici Srpskoj vrlo malo koriste društvene mreže, jednostavno iz razloga što ne vide da će na taj način dobiti više glasova. Uglavnom se sve svodi na, kako kažete, dijeljenje sadržaja, i na plaćene oglase. Dvosmjerna komunikacija zahtijeva mnogo više truda, energije i znanja, jer sve što se napiše – ostaje, a ako se pogriješi - svi će se za to uhvatiti, ili ako ste nekonzistentni - može se vrlo lako uporediti. Dalje, Republika Srpska je izbornim zakonom podijeljena na 9 izbornih jedinica. Ako ste npr. kandidat iz IJ8 (sarajevsko-romanijska regija), možete biti vrhunski bloger ili PR stručnjak, ali birači iz Banjaluke ili Bijeljine za vas ne mogu glasati. Zbog toga je konvencionalna kampanja mnogo sigurniji vid dolaska do pažnje birača.

FRONTAL: Kako komenarišete sve veći broj odlazaka mladih iz BiH. U posljednje vrijeme imamo sve više onih koji su situirani, imaju dobre poslove, ostvareni su, ali se ipak odlučuju na odlazak zbog kako navode “loše političke situacije u zemlji”. Kako spriječiti te odlaske, da li je zaista sve tako loše ili je zavladao neki “trend” odlazaka?

MAZALICA: Pojedine zemlje EU imaju intenzivan privredni rast, koji ne prati njihov demografski rast i povećanje obima radne snage, pa moraju da je uvoze. Razlozi za odlazak većine mladih iz Republike Srpske mislim da su ipak ekonomske prirode. Postoje zemlje istočne Evrope koje imaju mnogo stabilniju političku situaciju bez međunacionalnih tenzija, pa su ipak suočene sa mnogo većim odlivom stanovništa nego BiH. Problemu odlaska radne snage, kao i negativnog prirodnog priraštaja, mora se pristupiti strateški. Razlozi za odlazak ne smiju biti identifikovani proizvoljno, kao što to sada radimo, već na osnovu istraživanja. Isto se odnosi i na negativne demografske trendove. Strategija za prevazilaženje ovih problema mora se donijeti na period od barem 20 godina, i mora postojati saglasnost svih političkih subjekata, sindikata, poslodavaca, lokalnih zajednica... Kada svi stanu iza toga, onda se neće moći optuživati druga politička opcija da je kriva za odlazak i lošu demografsku sliku. Svi će zajedno raditi da se to spriječi, i neće doprinositi daljem deprimiranju već deprimiranih građana. Ako vrlo brzo ne uradimo nešto po tom pitanju i ne postignemo tu vrstu saglasnosti, bojim se da posljedice mogu biti katastrofalne.

 

Autor: Danka Savić
 
Twitter
Anketa

Kako biste ocijenili dosadašnji rad predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika?

Rezultati ankete
Blog