– Srbi kao nacija raspolažu veoma bogatim, raznolikim i starim kulturnim nasleđem – i nepokretnim i pokretnim. Ali, zabrinjavajuće je i tužno da ne poznajemo dovoljno sopstveno identitetsko nasleđe i da se prema njemu vrlo često odnosimo veoma neodgovorno, da nesvesno zatiremo tragove sopstvenog postojanja kroz istoriju. Ono što su nam protivnici činili u ratu, mi to nesvesno činimo u miru – rekao je Ristić sinoć.

Ristić je istakao da je kulturno nasljeđe resurs koji se u uređenim društvima koristi u oblasti kulture, nauke, umjetnosti, prosvjete, privrede, turizma.

– Kulturnom nasleđu možete prići na različite načine i koristiti ga na najpozitivniji način dug vremenski period – ukoliko ga poznajete, štitite i njime odgovorno upravljate – rekao je Ristić.

On je istakao da postoje i primjeri dobre prakse, ali da su suviše rijetki, a jedan od njih je rekonstrukcija Golubačke tvrđave, koju je finansirala EU, koju će otvoriti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i evropski komesar za proširenje Johanes Han.

– Golubačka tvrđava je do pre nekoliko godina bila ruglo i stecište zmija, a danas je to prekrasna tvrđava na Dunavu i predstavlja turističku atrakciju koja će doprinositi privrednom razvoju tog dela Srbije – rekao je Ristić i dodao da ima još primjera dobre prakse, ali da je onih loših, nažalost, mnogo više.

Ristić je istaknuti istoričar, prevodilac i scenarista. Jedan je od vodećih stručnjaka u oblasti integralne zaštite i upravljanja kulturnim nasljeđem.

On je u utorak, 26. marta, održao predavanja u Nevesinju, dok će večeras u Trebinju u 19.00 časova u Galeriji Muzeja Hercegovine govoriti o temi “Od Svetog Save do Svetog Pavla Srpskog – 800 godina autokefalnosti i osam vijekova neprekinute molitve”.

Izvor: srna