Region

Metaklinika: Da bi se dizajn razvijao potrebna mu je privreda koja će ga koristiti

Lazar i Nenad već deset godina zajedno razvijaju i vode uspješan beogradski dizajn studio Metaklinika. Za Netokraciju otkrivaju kako su nastali, na čemu danas rade, ali i zašto je dizajn neophodna stavka u nastanku svakog proizvoda - fizičkog i digitalnog.

Poznanstvo sa Fakulteta primjenjenih umjetnosti i strast prema dizajnu, Lazara Bodrožu i Nenada Trifunovića uvelo je prije deset godina u svijet preduzetništva, ali i u zajednički studio koji je vremenom prerastao u tim od deset zaposlenih. Metaklinika danas radi sa manjim klijentima poput startapa, ali i velikim korporacijama – ističući u prvi plan sopstvenu formu zahvaljujući kojoj iskaču iz okvira klasičnog dizajn studija.

Put do uspjeha, kao u mnogim slučajevima sa ovih prostora, nije bio lak – pogotovo ne u početku. Kako primijeniti upornost i talenat u proces izgradnje biznisa, osnivači Metaklinike podijelili su sa Netokracijom.

„Lazar i ja samo se upoznali na fakultetu, s tim što sam ja nešto ranije diplomirao nakon čega sam se zaposlio u jednoj advertajzing kompaniji, ali sam ubrzo shvatio da to nije po mom ukusu i da nisam baš tako zamišljao posao. Kada je Lazar završio fakultet, odlučili smo da osnujemo sopstvenu firmu, a prve klijente dobijali smo zahvaljujući preporuci prijatelja“ – otkriva Nenad na početku razgovora.

Prvih poslova i zadataka bilo je dosta, a najviše iz domena kulture. Prema riječima naših sagovornika, kulturna scena bila je zona njihovih interesovanja na početku, a to je rezultovalo iznajmljivanjem prvog manjeg prostora (prvog studia) 2008. godine koji je i označio početak rada Metaklinike. Lazar kaže da studio u početku nije bio profitabilan već je zarađivao za osnovne potrebe tima, ali da je odvojeno mjesto za rad bila prava odluka:

Glavni motiv nam je bio da sami napravimo svoj okvir i mjesto koje će nam prijati za rad. Još tada smo imali ideju da se izdvojimo iz tog okvira freelance-a kako bismo forsirali originalni vizuelni jezik koji je prepoznatljiv u našem radu. Sve je krenulo kao forma ateljea, naše mjesto gdje se sastajemo sa klijentima. Na kraju, to se ispostavilo kao odlična odluka.

Klijenti iz inostranstva sve brojniji – izazovi sve veći

Govoreći o klijentima i projektima na kojima trenutno rade, naši sagovornici podsjećaju da sama industrija dizajna umije da bude dinamična, te da su od početka aktivni kako na lokalnom, tako i na globalnom tržištu. Među najistaknutijim klijentima nalaze se Kafeterija, NIS, Muzej savremene umjetnosti, Narodna biblioteka Srbije, Nova Iskra, te Fond B92. Prema Nenadovim riječima, još od samih početaka tim je radio na projektima za NVO, festivale, pozorišne i druge umetničke institucije, a to su regularni klijenti i danas:

Moglo bi se reći da smo za to vrijeme na neki način „ispekli zanat“ i izbrusili svoj dizajnerski stil, a 2011. godina je značajan trenutak za našu karijeru jer smo započeli da radimo sa jednom velikom kompanijom u Srbiji i ta saradnja i dan danas traje. Takođe, kao studio tada ulazimo u korporativne vode i komunikaciju sa velikim klijentima gde važe potpuno druga pravila i vrste odnosa.

 

Lazar Bodruža i Nenad Trifunović osnovali su Metakliniku, a danas ovaj dizajn studio vode sa pozicija kreativnih direktora.

Radeći parelelno sa korporacijama, studio je ostao u kontaktu sa art scenom sa ciljem da se zadrži rad na manjim projektima i njihovom vizuelnom identitetu, kao što su Laserski samit, Side effects i drugi. Međutim, najzrelija faza za Metakliniku startuje prije tri godine kada je naglo počeo da se povećava broj stranih klijenata među kojima su startapi, ali i marketinške agencije – u čemu im značajno pomažu saradnici poput developera, animatora i drugi.

Za deset godina postojanja, ovaj beogradski tim je uglavnom radio za B2B potrebe i to projekte poput editorijal dizajna ili dizajna koji spada u brend identitet. Kako kažu, prošla godina bila je veoma uspješna dok je čitav tim radio na novim i još kreativnijim stvarima, šireći bazu klijenata ovog studija:

Trenutno smo u veoma zanimljivoj i dinamičnoj fazi poslovanja gdje imamo pet-šest velikih klijenata i određen broj (grupu) manjih klijenata. Ukoliko pogledamo sa procentualne strane, 40% klijenata dolazi iz inostranstva, a 60% njih iz Srbije. Ono što je posebno zanimljivo jeste da iz godine u godinu imamo sve više stranaca sa kojima sarađujemo, a to je nešto što nas u poslovnom smislu svakako motiviše i na šta ćemo se fokusirati i u budućnosti.

Tako je vremenom, studio od identiteta i editorijal dizajna, svoj portfolio proširio na packaging design, video, web, ali i animaciju. Kako Lazar i Nenad kažu, pored saradnika, za sada ne razmišljaju konkretno o proširenju s obzirom na to su još ranije iskusili izazove vođenja brojčano velikog tima, a tu se lako gubi kompas, samim tim i kontrola.

Originalnost kao osnova ka uspjehu

Svakodnevni rad sa ljudima, pored finansija i administracije, jedna je od najizazovnijih stvari sa kojima su se susreli osnivači Metaklinike u dosadašnjem poslovanju. To pre svega podrazumijeva stvaranje uslova da određeni posao ili projekat može kvalitetno da se obavi, a da ljudi koji učestvuju u njegovom kreiranju uživaju i da rezultat na kraju bude dobar – samim tim i da tim bude ponosan na urađeno.

 

Desetočlani tim dizajnera, art direktora i akaunt menadžera zadužen je za usmjeravanje dizajn potreba klijenata među kojima su inostrani startapi, ali i velike domaće korporacije.

Osvrnuvši se na konkurenciju, ali i na opšte stanje digitalnog dizajna u Srbiji, Lazar u startu kaže da se često začudi koliko ljudi ima potrebu za usluge profesionalaca iz ove oblasti, uzimajući u obzir veličinu našeg tržišta. Sa druge strane, Nenad dodaje da na lokalnoj sceni ima dosta dobrih studija i talentovanih ljudi, ali da bi se i sam dizajn razvijao potrebna mu je prije svega privreda koja će taj dizajn da koristi:

Zanimljivo je da se u posljednje vrijeme pojavljuje sve veći broj freelance dizajnera koji rade za strane klijente, što nije bio slučaj kada smo mi započinjali posao. Ima dosta ljudi koji rade sjajne stvari, samo treba da se stvore uslovi da domaći klijenti (iz različitih industrija) shvate da im je dizajn potreban dio biznisa, a ne nepotreban trošak.

Za kraj nameće se i logično pitanje za naše sagovornike – koji je njihov savjet za mlade dizajn profesionalce?

„Izolacija je jedan od ključnih faktora kako bi čovjek došao do svoje originalnosti. Udruživanje je takođe korisna stvar, jer kada ljudi naprave neku ekipu mogu da nastupaju lakše i brže na tržištu – što je pokazalo i naše iskustvo. Kroz studio integrišite neki svoj lični rad. To je neka praktična i tehnička preporuka“, zaključili su osnivači Metaklinike.



Izvor: netokracija.rs
Twitter
Anketa

Da li biste prije radili u javnom preduzeću za 1000 KM ili u privatnoj firmi za 1500 KM?

Rezultati ankete
Blog