Svijet

Zapadni Balkan: Pad nezaposlenosti i usporavanje ekonomskog rasta

Ekonomska aktivnost na Zapadnom Balkanu se usporava, uz nastavak pada investicija i izvoza u šest zemlja regije.

Prema procjeni novog Redovnog ekonomskog izveštaja Svjetske banke, pod naslovom Rastuće neizvjesnosti, rast će u 2019. iznositi 3,2%, što je pad u odnosu na 3,9% u 2018. 

Rast je nastavljen u Sjevernoj Makedoniji u 2019. nakon značajnog usporavanja, na Kosovu se očekuje i dalje snažan rast od 4%, dok većina ekonomija u regionu bilježi sporiji rast u odnosu na godinu ranije. Iako se za 2020. i 2021. godinu predviđa rast regionalne ekonomije, on će ostati neznatno ispod desetogodišnjeg maksimuma postignutog 2018.


“Kontinuirani rast u regionu pomoći će u otvaranju novih radnih mjesta, uključivanju većeg broja žena na tržište rada i u rješavanju izazova emigracije,” kaže Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.  

“Međutim, pojava ekonomskih oblaka na horizontu ukazuje na potrebu da kreatori politika ojačaju konkurentnost, povećaju efikasnost i efektivnost javne potrošnje i riješe rastuću fiskalnu neravnotežu, kako bi nadogradili ove uspjehe i stimulisali održivi rast“.

Uprkos ekonomskom usporavanju, u regionu se nastavlja rekordno smanjenje nezaposlenosti. U poređenju sa prošlom godinom, do juna ove godine, otvoreno je 150.000 novih radnih mesta u region. Ovaj trend obuhvata 43.000 radnih mjesta za mlade, pri čemu je skoro polovina ovih radnih mjesta otvorena u Albaniji. 

Čak i uz ova pozitivna ekonomska kretanja, tek 44% stanovnika radno-aktivne dobi na Zapadnom Balkanu ima posao, a neaktivnost na tržištu rada je i dalje prisutna sa 48%, te su zabrinjavajuće sve veće međuregionalne razlike u rezultatima tržišta rada. I na Kosovu i u Bosni i Hercegovini neaktivnost se povećala u 2019., što sugeriše da je više ljudi napustilo tržište rada nego što je onih koji su pronašli posao.

U kontekstu sve veće neizvjesnosti u regionu, izvještaj poziva na unaprjeđenje konkurentnosti i manju javnu potrošnju. Strožije kontrole potrošnje na plate, smanjenje poreskih izdataka i bolje ciljanje socijalnih davanja mogu dovesti do više javnih investicija, veće jednakosti i stvaranja fiskalnih rezervi za ublažavanje rizika u regionu.  

Izvještaj pogledajte OVDJE

 

Frontal
Twitter
Anketa

Da li je opozicija u Srpskoj trebala učestvovati na mitingu u Banjoj Luci ili nije?

Rezultati ankete
Blog