Vijesti

„Evroatlantske integracije BiH“: Emotivni stav javnosti kada su u pitanju EU i NATO integracije!

Danas je u Banjaluci održana treća javna diskusija na temu „Evroatlantske integracije BiH“, a u organizaciji Udruženja građana Nova ideja RS 2030.

U uvodnom dijelu diskusije predstavljeni su rezultati istraživanja „Stavovi građana Republike Srpske o evroatlantskim integracijama“ koje je sprovedeno u septembru 2018. godine, a učesnici diskusije u uvodnom izlaganju su bili bivši ambasador BiH u EU Igor Davidović, generalni sekretar i član Glavnog odbora PDP-a Milko Grmuša i šef Odsjeka za Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Japan i Okeaniju pri Ministarstvu spoljnih poslova BiH Branimir Mandić.


(Milko Grmuša, Igor Davidović, Branimir Mandić)

Predstavljena istraživanja su pokazala da ulazak u EU podržava 60,1% stanovnika Republike Srpske, a u NATO 12,0%.

Bivši ambasador BiH u EU Igor Davidović je u uvodnom obraćanju objasnio zašto javnost reaguje emotivno kada su u pitanju integracije, te istakao potrebu za kognitivnim stavom, odnosno potrebi za decidnom analizom.

"Uvijek imam potrebu da kažem da javnost prije svega reaguje veoma emotivno, a znatno manje kognitivno kada su u pitanju integracije. Emotivno visok procenat podrške evropskom integrisanju je motivisan nekim očekivanjima populacije, kao što su pitanje porasta životnog standarda, privlačenje investicija ili povećanje zaposlenosti. Kognitivni stav kada govorimo o NATO pristupanju i integrisanju, značio bi da smo svi protiv pristupanja u NATO i da smo svi protiv ANP-a i njegog usvajanja. To znači imamo li pravu i decidnu analizu po svim pravilima da shvatimo zašto nam to ne treba ili da li bi nam to donijelo neku korist", rekao je Davidović i dodao:

"Šta je sadržaj tog emotivnog stava kada svi kažemo "NE" NATO savezu? Naravno, tu je bombardovanje ali i nešto drugo. Nijedna kognitivna analiza još uvijek ne može nadvladati ono sjećanje na čovjeka koji nam se urezao u pamećenje dublje nego NATO bombe, a to je Džejmi Šejn koji se izjasnio da su žrtve pobijene u NATO bombradovanju proglašene za "kolateralnu štetu". E to nas je zaboljelo i to više pamtimo."

On je istakao i da će u domenu NATO integrisanja još dosta vremena proteći dok se ne obezbjedi neki stav približniji tom kognitivnom i racionalnom.

Komentarišući gdje je BiH danas na putu u EU, Davidović je kazao: "Došli smo u Okučane, jer dotle je došla EU, ničim izazvana. Mi s tim nemamo ništa, riječ je o pristupanju Hrvatske."


Kada je riječ o Akcionom planu za članstvo u NATO (MAP), Branimir Mandić, šef Odsjeka za Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Japan i Okeaniju pri Ministarstvu spoljnih poslova BiH, kazao je da MAP nije ni postojao dok nisu istočnoevropske zemlje počele svoje integrativne procese.

"Hrvatska na primjer nije imala MAP. MAP nije postojao dok nisu istočnoevropske zemlje počele svoje integrativne procese. Iskustvo je pokazalo da je evroatlantski put malo brži od evorpskog puta, zato što je sažetiji. EU put je kompleksniji i sadržajniji, reforme su dugotrajnije i tu se više vremena posvećuje implementaciji određenih odluka, a ne samo donošenju odluka i zakona", rekao je Mandić.

Kada je riječ o reformskoj i političkoj dimenziji evroatlanstkog procesa, Mandić kaže: "Čitav taj evroatlanstki proces ima svoju reformsku i političku dimenziju. 2004. godine jedna od uspješnijih reformi u BiH je bila reforma odbrambenog sektora. Jedna dimenzija koja je tu zaboravljena je da pored vojnih reformi, čitav set reformi koje evro, odnosno NATO intgracije, vode su potpuno civilne prigode i one se u svom sadržaju potpuno uklapaju sa evro-integracijama. Ono što je za mene važno i pragmatično sa pozicije Republike Srpske je da se iskoristi reformska dimenzija, da mi sa NATO-om imamo širok spektar aktivnosti i reformi i saradnje koje moramo da ostvarimo, a dobar dio smo već uradili."

Generalni sekretar i član Glavnog odbora PDP-a Milko Grmuša kazao je da naše društvo ne voli promjene te da se kada su u pitanju integracije trebamo zapitati gdje želimo da budemo za dvadeset godina i kako želimo da ova zemlja izgleda.


"Pitanje integracija ja sam uvijek povezivao sa potrebom ljudi da komuniciraju sa drugim, da ta komunikacija bude otvorena i da ne bude sputana spregama koje izlaze van onoga što je vladavina zakona i ustava. 

Dobar dio našeg društva ima bazičan problem sa drugim i drugačijim, mi ne volimo promjene, ne volimo novine i shvatamo ih kao ugrožavanje sopstvenog digniteta. Smatram da pitanje ovih integracija jeste to da se što prije otvori pitanje koje vrijednosti želimo da baštinimo, gdje želimo da budemo za dvadeset godina i kako želimo da ova zemlja izgleda. Ne mislim da će pitanje bilo kakvih integracija, uključujući i pitanje integracija ka EU, riješiti to pitanje kako mi želimo da ova zemlja izgleda. Ja to prije vidim kao način da nekako direktno priznamo da ne znamo šta hoćemo", istakao je Grmuša.

Cilj javne diskusije je bio da se smanje predrasude koje dominiraju u javnom mnjenju i da se pruži prilika učesnicima da iznesu jasne činjenice i argumente o trenutnom stanju BiH u kontekstu procesa evroatlantskih integracija. 

 

 

Frontal/Danka Savić

 

 

 

 

Twitter
Anketa

Za koga ćete navijati u baražu za Evropsko prvenstvo u fudbalu: BiH ili Ukrajinu?

Rezultati ankete
Blog