Vijesti

Srpski istoričari treba ozbiljnije da se posvete izučavanju zapadnih arhiva

Istoričari i predstavnici institucija u Srpskoj koje se bave izučavanjem događaja iz proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata podržavaju ideju ministra spoljnih poslova Srbije Ivice Dačića koji je ocijenio da bi istoričari iz Srbije trebalo ozbiljnije da se posvete izučavanju britanskih, ali i arhiva drugih zemalja iz najbliže istorije.

Dačić je ovu ideju iznio nakon nedavnog objavljivanja dokumenata iz britanskog arhiva koji pokazuju da vrh Republike Srpske nije imao plan ni da osvoji Srebrenicu, a kamoli da počini zločin u toj enklavi. Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić kaže da istoričari iz ovog centra već rade na klasifikovanju i izučavanju dostupnih dokumenata iz arhiva Velike Britanije, ali i drugih zemalja. Kojić otkriva za “Glas Srpske” da je sa direktorom Instituta za savremenu istoriju iz Beograda Predragom Markovićem nedavno postigao dogovor o zajedničkom radu.

- U pripremi je izrada zajedničke deklaracije kojom će stvari biti preciznije definisane, između ostalog i pitanja pristupa stranim arhivama i zajednički rad na izučavanju dostupnih arhivskih dokumenata - kaže Kojić.

On podržava ideju šefa srpske diplomatije i kaže da je uvjeren da ju je iznio u javnost nakon razgovora sa Markovićem koji je visoki funkcioner Dačićevog SPS-a.

- Mi u Republičkom centru već skidamo dokumenta iz britanskog i drugih arhiva koja su javno dostupna i radimo na njihovoj klasifikaciji. Uvjeren sam da će nakon potpisivanja deklaracije koju sam spomenuo taj rad biti dodatno intenziviran - kaže Kojić.

Istoričar i profesor na banjalučkom Filozofskom fakultetu Boško Branković kaže da Srpska ima kapacitete za izučavanje stranih arhiva, ističući da se nada da će nadležni prepoznati značaj tog posla.

- Na oba javna univerziteta u Srpskoj upisani su studenti drugog ciklusa studija koji se bave najbližom istorijom i koji su sigurno sposobni i spremni da se bave izučavanjem arhiva. Međutim, ne treba srljati, jer svaka zemlja ima svoja pravila i zakone o arhivama, pa se u nekima arhive otvaraju poslije 25 godina, negdje poslije 50, a negdje i tek poslije stotinu godina - kaže Branković.

On dodaje da britanska dokumenta koja su nedavno objelodanjena potiču iz diplomatskih arhiva i da su svakako podobna za izučavanje.

Direktor Arhiva Republike Srpske Bojan Stojnić podržava ideju koju je iznio srpski ministar spoljnih poslova, ističući da su Institut za savremenu istoriju i Institut novije istorije Srbije svakako najreferentnije ustanove za taj posao.

- Naravno da i u Republici Srpskoj kada je riječ o istoričarima imamo kapacitet za to, ali postoji i materijalni momenat. Nijedan arhiv ne može biti istražen za dan ili dva, a boravak našeg istoričara u Londonu ili bilo kojoj drugoj destinaciji košta. U svakom slučaju i bez obzira na to šta će eventualno biti pronađeno, podržavam tu ideju - kaže Stojnić.

Holbruk - Karadžić

Šef srpske diplomatije Ivica Dačić izjavio je da “neće nama sami Englezi, Amerikanci, pa čak i Rusi dati stvari iz svojih arhiva”.

- To mora neko iz Srbije da ide i da proučava, da traži. U tim arhivama ne postoje podaci samo o Srebrenici. U njima se sigurno može naći i da li je Ričard Holbruk stvarno obećao tadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću da neće ići u Hag - ocijenio je Dačić.

 

Izvor: glassrpske
Twitter
Anketa

Za koga ćete navijati u baražu za Evropsko prvenstvo u fudbalu: BiH ili Ukrajinu?

Rezultati ankete
Blog