Nauka

Nauka otkrila tajnu ''hiljadugodišnjeg drveta''

Naučnici su otkrili tajnu kako stablo ginka može da živi više od 1.000 godina, prenosi Bi-Bi-Si.

Studija je pokazala da drvo proizvodi zaštitne hemikalije koje ga štite od bolesti i suše. Za razliku od mnogih drugih bilјaka, njegovi geni nisu programirani da kako drvo stari, pokreću pad aktivnosti.

Ginko se može naći u parkovima i baštama širom svijeta, ali je na ivici izumiranja u divlјini.

''Tajna ginka je u održavanju zaista zdravog odbrambenog sistema, kao i nepostojanje unaprijed određenog programa starenja'', rekao je Ričard Dikson sa Univerziteta Sjeverni Teksas, Denton.

"Kako ginko stabla stare, ne pokazuju znake slablјenja njihove odbrambene sposobnosti."

Istraživači u SAD-u i Kini proučavali su stabla ginka u dobi od 15. do 667. godine, vadeći godove drveća i analizirajući ćelije, koru, lišće i sjeme. Otkrili su da i mlada i stara stabla proizvode zaštitne hemikalije za borbu protiv patogena ili suše.

Tu se ubrajaju antioksidanti, antimikrobne supstance i bilјni hormoni koji štite od suše i drugih stresora. Genetske studije su pokazale da se geni ,povezani sa starenjem, ne uklјučuju automatski u određeno vrijeme kao kod drugih bilјaka.

Stoga, iako drvo koje je vijekovima živjelo može izgledati raspadnuto zbog oštećenja od mraza ili udara groma, svi procesi potrebni za zdrav rast i dalјe funkcionišu.

Dr Dikson pretpostavlja da će slika biti slična i u ostalim dugovječnom drveću, poput džinovske sekvoje, koja je „krcata antimikrobnim hemikalijama“.

"Nadamo se da će naša studija podstaći druge da se šire pozabave važnim svojstvima za dugovječnost ginka i drugih stabala", rekao je.

Komentarišući studiju, Mark Gaš, šef Odsjeka za hortikulturu i životnu sredinu u KHD (Kralјevsko hortikulturno društvo), rekao je da je najstarije živo stablo na svijetu – Bristlkonski bor (Pinus longaeva) – procijenjene starosti više od 4.800 godina.

''Pored stalnog snabdijevanja hranom, svjetlošću i vodom, smatra se da je sposobnost da živi do tako velike starosti povezana sa sporom stopom rasta, ćelijskim adaptacijama i relativnom zaštitom od sekundarnih uticaja poput štetočina i bolesti, klimatskih ekstrema i katastrofalnih stanja fizičkog oštećenja", rekao je.

 

Frontal

 

Twitter
Anketa

Za koga ćete navijati u baražu za Evropsko prvenstvo u fudbalu: BiH ili Ukrajinu?

Rezultati ankete
Blog