Četvrtak, 22.01.2026.
2 C
Sarajevo

Učite razmišljati planetarno!

Nauka mora doprinijeti toj promjeni. Ona mora pokazati puteve koji će se pobrinuti za naše odgovarajuće djelovanje za Zemlji. O tome kako to učiniti imamo četiri teze:

1. Nauka mora preuzeti klimatsko-politički impuls pandemije: međunarodna saradnja u istraživanju treba da se oslobodi prisilne fizičke mobilnosti. Trenutno primjećujemo šta se sve može virtuelno. Treba da ubrzamo tu digitalizaciju: digitalni fromat treba svugdje, gdje god to ima smisla, da zamijeni i dopuni fizičke sastanke. Ne zahtijeva baš svaka konferencija stotine avionskih letova. Diskusije o projektima se takođe mogu održati u digitalnom formatu. Do skora je virtuelna akademska razmjena zvučala kao naučna fantastika, a sad vidimo da bi stvari za deset ili dvadeset godina mogle biti potpuno drugačije.

2. Privlačnost jednog mjesta za bavljenje naukom će u budućnosti zavisiti od toga kako se tu bori sa krizama: to je ogromna šansa za Njemačku. Donosioci odluka u politici se ovdje ravnaju prema naučnim saznanjima, a stanovništvo nadaleko prihvata postupke koji provodi nauka. Zaista, djelotvornost infekcije je značajno usporena zbog saradnje građana. U svom ophođenju sa pandemijom Njemačka postavlja skretnice za to koji društveni model, koji oblik slobode u nauci i koja vrsta interakcije između politke, nauke i društva važe za uspješne. Tako naša zemlja garantuje slobodarsko-demokratski poredak (termin na kojem se zasnivaju osnovne vrijednosti njemačkog ustava. Op. prev.)

3. Nauka može ojačati Evropu: Evropa je u ovoj krizi djelovala u fragmentima, članice Evropske unije su se zagradile jedna od druge. U budućnosti, naučnici moraju – u zajedničkom istraživačkom prostoru, sa uspješnim Erasmus programom i evropskim mrežama za visoko obrazovanje – doprinijeti tome da se razvije jedan zajednički evropski identitet. Makronovska ideja „Evrope koja nas štiti“ ne smije ostati samo vizija, s obzirom na naša iskustva sa koronom. Nauka može da učini mnogo, na primjer nauke mogu zajedno još snažnije istraživati u ključnim tehnologijama kao i intenzivirati sveukupnu razmjenu. Prije svega, Evropa u krizi ne smije da štedi na tome šta je čini složnom: to je saradnja u istraživanju i razmjena studenata.

4. Sa velikim globalnim izazovom se može suočiti samo saradnja preko granica i kontinenata: ovo važi i za klimatske promjene, kao i za pitanja ishrane i pandemije. U tom smislu nauka ima ulogu uzora i davača ritma u vremenu poslije korone, jer nauka je per se internacionalna, a vrhunski naučnici oduvijek sarađuju širom svijeta. Naše naučne institucije moraju izgraditi saradnju i sa teškim partnerima; takođe nam treba mreža sa zemljama koje imaju drugačije vizije o svijetu i u kojima se vlada autoritarno ili potpuno totalitarno. Upravo nauka može – a i mora – da izgradi mostove uz pomoć zajedničkog istraživanja i međunarodne saradnje.

Na ograničenoj planeti Zemlji koja će uskoro imati više od 7.6 milijardi stanovnika, mi, ljudi, moći ćemo preživjeti samo ako budemo razmišljali planetarno i djelovali globalno. Međurodna naučna zajednica u tome treba da prednjači.

 

Priredio: Srđan Barašin/Frontal

Izvor: Die Zeit

Piše: Joybrato Mukherjee, predsjednik Njemačke službe za akademsku razmjenu (DAAD) i predsjednik Univerziteta u Giessen-u.

 

Popularno ove nedelje

Konzorcijum “Logistika BiH”: Evidentirano 100 deportacija vozača, institucije ćute

Konzorcijum "Logistika BiH" saopštio je da je iz zemalja...

Велики српски сликар Сава Шумановић рођен прије 130 година

Сава Шумановић, велики српски сликар, рођен је 22. јануара...

Na “državu” upisana dva srpska groblja, kapela i crkva u Mostaru, te crkva u Čelebićima

Opštinski sud u Mostaru upisao u gruntovnicu da je...

Selektivna ustavnost: neizvršavanje sudskih presuda u političkom i međunarodnom diskursu

Pravo za jedne, tišina za druge Uvod: selektivna politizacija ustavnosti Pitanje...

Rutinska pobjeda Đokovića u drugom kolu Australijan opena, korak bliže novom rekordu u Melburnu

Najbolji srpski teniser Novak Đoković plasirao se u treće...

Teme

Konzorcijum “Logistika BiH”: Evidentirano 100 deportacija vozača, institucije ćute

Konzorcijum "Logistika BiH" saopštio je da je iz zemalja...

Велики српски сликар Сава Шумановић рођен прије 130 година

Сава Шумановић, велики српски сликар, рођен је 22. јануара...

Selektivna ustavnost: neizvršavanje sudskih presuda u političkom i međunarodnom diskursu

Pravo za jedne, tišina za druge Uvod: selektivna politizacija ustavnosti Pitanje...

Balkan Solar Summit 2026 otvara najkritičnija pitanja tržišta (FOTO)

Banja Luka će 26. i 27. februara 2026. godine...

Ana Trišić Babić vratila zakone o zabrani pušenja i “sezoncima” u ponovnu proceduru

Tri zakona usvojena na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Narodne skupštine...

Eko toplane počele primjenu restriktivnog režima isporuke toplotne energije

"Eko toplane" Banjaluka započele su primjenu restriktivnog režima proizvodnje...

Povezani članci

Popularne kategorije