Mjere kojima se nastoje spasiti životi pogađaju ekonomiju, pa privreda koja sve treba da plati trpi udarce, koje najviše osjete građani, po stanju u novčaniku. Blago, ali znatno, već godinu rastu troškovi života.
Godina prođe, epidemija je i dalje tu, ali za razliku od prethodnog, kada su mnogi gomilali zalihe osnovnih životnih namirnica, ovog proljeća redovna kupovina protiče uz oprez i pogled na akcijske cijene.
U odnosu na februar prošle godine, u februaru ove, četvoročlana porodica na podmirivanje osnovnih potreba morala je da izdvoji oko 28 maraka više, ukupno 1.951 marku.
– Opet ono što je poredimo sa prosječnom isplaćenom platom za Republiku Srpsku koja za mjesec februar iznosi 984 marke, evidentno je da ta prosječna plata mogla da obezbijedi oko 50,4 odsto tih troškova – rekla je Božana Radošević stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske.
A u prosječnoj potrošačkoj korpi nema luksuza. Nema ni u našoj, koju smo napunili da bismo ilustrovali stanje na tržištu. Uzeli smo litru ulja, litru mlijeka, jedan sapun, sredstvo za dezinfekciju koje je sada takođe obaveza, kilogram brašna, kilogram šećera, deset jaja, jedan hljeb, pakovanje tjestenine, mješavinu osnovnih začina i pakovanje riže.
Naša korpa je bez voća, povrća i mesa, i opet je blago prešla iznos od 20 maraka. Činjenica je i da je za sedam maraka više od toga rasla prosječna plata. A za po nekoliko pfeniga poskupjeli su riža, pšenično brašno i hljeb. Za dva pfeniga jeftiniji je litar mlijeka, a od svih namirnica najviše je poskupjelo ulje. Sve to zbog rasta cijena na svjetskih tržištima.
– Transport, pogotovo brodski transport je jako poskupio. Imamo informacije da pojedine, uglavnom kontejnersko dostavljanje robe, pojedine dopreme da su i 300-400 odsto poskupile od istog dobavljača – naveo je Aleksandar Ljuboja sekretar Područne privredne komore Banjaluka.
Prethodnog ljeta litar dizela koštao je oko 1,60, da bi početkom marta i benzin i dizel "skočio" na oko dvije marke. Kvadrat stana u novogradnji u Banjaluci u odnosu na prvi, u posljednjem kvartalu 2020-te, iznosio je 2.439 maraka – bio je skuplji za 112 maraka, i dalje će rasti.
– Dosta toga je poskupilo negdje između 20 i 40 odsti. To nije do nas, do naše firme, jednostavno je takva situacija na tržištu, dobavljači su dizali svoje cijene – rekla je Svetlana Stanojlović prodavac građevinskog materijala.
Uprkos pandemiji Srpska bilježi dobre ekonomske pokazatelje u prva tri mjeseca 2021. godine – kaže srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik i stavlja upitnik na opravdanost poskupljenja.
– Ono što nije dobro u ekonomiji, to je deflacija, nažalost u Republici Srpskoj postoji deflacija što govori o tome da nema potrebe za ovim poskupljenjima i da je to spekulativnog karaktera – istakao je Milorad Dodik srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Prije godinu, Vlada je donijela uredbu o vraćanju cijena na nivo prije pandemije. Taj alat na raspolaganju je i danas, a od 1. aprila na snazi je u Federaciji.
– Možete vi ograničiti cijene koliko hoćete, ali ako ne možete za to novca kupiti drugu robu onda ćete imati nestašicu i mi smo taj problem imali na početku pandemije prošle godine, kada su bila ograničenja pa je već počela nestašica određenih proizvoda – naveo je Saša Trivić predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Јednostavnije, a brže rješenje trenutno ne postoji. Za ubuduće, upućeni preporučuju aktivniju promociju domaćih proizvoda i podršku domaćim proizvođačima. Činjenica je da se te aktivnosti sprovode već duže. Da je potrebna i njihova reforma vidi se na primjeru – krompira. Cijena mu je niža nego lani, bogato je rodio, ali zbog uvoza ga je skoro nemoguće prodati, pa se strahuje da bi moglo da propadne oko 5.000 tona ove namirnice.
Izvor: rtrs.tv
