Iz ruske Ambasade su navelida nota kineske Ambasade u BiH o neprihvatanju legitimiteta Šmita kao novog visokog predstavnika u BiH predstavlja principijelan stav Kine, zasnovan na međunarodnom pravu, čija je potporna struktura Organizacija UN.
Reagujući na brojne kritike upućene Rusiji zbog neprihvaranja legitimiteta Šmita, iz Ambasade Rusije su istakli da mnogima nedostaje razumijevanja specifičnosti aktivnosti Upravnog odbora, uključujući postupak imenovanja visokog predstavnika.
"Čitav niz dokumenata – Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, rezolucije Savjeta bezbjednosti UN, dokumenti Savjeta za sprovođenje mira i njegovog Upravnog odbora i, na kraju krajeva, ustaljena praksa – predviđa proceduru za izbor visokog predstavnika", navela je ruska Ambasada u BiH na svom zvaničnom "Fejsbuk" profilu.
Iz ruske Ambasade su podsjetili da je Upravni odbor /ranije na nivou ministara inostranih poslova, zatim na nivou političkih direktora, sada smatraju da je dovoljan nivo ambasadora u Sarajevu/ vršio – isključivo putem konsenzusa – izbor kandidata za visokog predstavnika, koji je zatim bio potvrđen rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.
"Upravo na toj proceduri su uvijek insistirali naši zapadni partneri. I jasno je zašto. Svaki put su morali dobiti odobrenje Savjeta bezbjednosti UN kako bi visoki predstavnik mogao koristiti cijeli arsenal svojih ovlašćenja. Što se tiče konsenzusa, podsjećamo da je ova procedura bila ispoštovana čak i prema Pediju Ešdaunu, sa čijom se kandidaturom Moskva u početku nije slagala", ukazali su iz Ambasade.
Iz Ambasade su istakli da je kao rezultat mukotrpnog diplomatskog rada bio postignut sporazum oko Ešdauna, koji "blago rečeno za Moskvu nije bio idealan".
Što se tiče odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, iz Ambasade su naveli da su se upravo zapadne kolege "probudile" kada su vidjele da Kristijan Švarc Šiling nema odgovarajuću rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN.
"Onda je bio smišljen oblik razmjene pisama između generalnog sekretara UN i predsjednika Savjeta bezbjednosti UN kao placebo, kako bi barem na taj način obezbijedili njegovu legitimnost. Sada je ovaj presedan izvrnut i iskorišten kao navodni dokaz da nema potrebe za rezolucijom za Šmita", naglašeno je u objavljenom tekstu.
Iz Ambasade Rusije su istakli da razumiju ovu "specijalnu operaciju", te da svaki put dosljedno ističu da su se visoki predstavnik i njegova kancelarija odvojili od dejtonske agende, da se dejtonski instrument koristi kao paravan za sprovođenje sebične geopolitičke agende koja ne odražava težnje čitavog društva BiH.
Iz tog razloga OHR se pretvorio u robota koji je odavno izgubio dejtonsku ulogu strpljivog posrednika u procesu stabilizacije, navedeno je u tekstu.
"Optuženi smo da pokušavamo destabilizovati situaciju u BiH. Ali, upravo najnoviji primjer svojevoljne izmjene u krivičnom zakonodavstvu jasno pokazuje ko destabilizuje situaciju, pritom ne samo u BiH, već i daleko izvan njenih granica. Zapravo, destabilizacijom se bavi taj ko grubo krši međunarodno pravo i Dejtonski sporazum – direktno ili posredno”, naveli su iz Ambasade.
Iz ruske Amasade naglasili su da nisu protiv Šmita, te da cijene njegovu političku težinu, uzimajući u obzir znanje i iskustvo poslovanja "na balkanskom smjeru", ali da prema Šmitu nije ispoštovan princip konsenzusa pri predlaganju njegove kandidature, niti je dobijeno odobrenje Savjeta bezbjednosti UN.
"Stoga je Kristijan Šmit za nas nelegitiman kao visoki predstavnik", stav je Ambasade Rusije u BiH.
Izvor: srna.rs
