Doslovno, to je navedeno u Konačnom izvještaju o stepenu implementacije Akcionog plana za sprovođenje Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma, a u pitanju je dokument Ministarstva bezbjednosti BiH, koji je u procesu konsultacija.
U ovom dokumentu ističe se da je činjenica da dvojica istaknutih regrutera, Husein Bilal Bosnić i Husein Erdić, dolaze upravo iz ovog područja.
"Zbog svoje bliske povezanosti sa ekstremnim vjerskim grupama i zajednicama u Austriji, vjeruje se da je Krajina ulazna tačka za fondove koji se koriste za podršku stvaranju izolovanih ekstremnih sela u BiH (Gornja Maoča, Dubnica i Bosanska Bojna)", ističe se u izvještaju.
Kako se dodaje, u ovakvom okruženju porodice su često izložene različitim porukama i uticajima različitih lokalnih i regionalnih aktera, uključujući radikalne grupe.
Podijeljena su mišljenja analitičara po pitanju ovog bezbjednosnog izazova koji je lociran u Krajini. Recimo, stručnjak za bezbjednost Radislav Jovičić smatra da je riječ o problemu koji je ispravno targetiran.
"Nije to samo slučaj kada je u pitanju Krajina. Riječ je o metodici koja se zasniva na tome da se biraju porodice koje su slabog materijalnog, socijalnog ili obrazovnog statusa u društvu. Dakle, pripadnicima tih ekstremističkih grupa meta je takva populacija, koja nema ili dovoljno obrazovanja, ili dovoljno finansija za život. Tako ih lakše privlače u svoje redove", rekao je Jovičić u izjavi za "Nezavisne novine".
Osvrćući se na krajiške gradove koji se ovdje spominju, on primjećuje da su, uglavnom, u pitanju nerazvijenija mjesta.
"To su uglavnom neke izolovane sredine, gdje oni nailaze na takvu populaciju koja se lako vrbuje za njihove potrebe. Dakle, sve bezbjednosne agencije, prvenstveno Obavještajno-bezbjednosna agencije (OBA), moraju da prate situaciju i informacije nesebično dijele policiji", naglasio je Jovičić.
Osvrćući se na dio navoda u vezi sa finansiranjem, on ističe da vođe ekstremističkih organizacija vjerovatno mijenjaju tačke preko kojih ulazi novac za njihove potrebe.
"U Sarajevu su postojale nevladine organizacije preko kojih je novac ulazio, a sada vjerovatno zbog manjih kontrola u Cazinskoj Krajini biraju ta područja. Čim se na nekom području pokažu određena interesovanja bezbjednosnih službi, oni mijenjaju lokaciju dok ne bude, da tako kažemo, naznaka da će biti otkriveni, nakon čega opet mijenjaju lokaciju", naveo je Jovičić.
S druge strane, Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, kaže da mu dio izvještaja koji se odnosi na Krajinu ne izgleda objektivno.
"Ako su navedene neke vjerske ekstremne zajednice u Bužimu, Velikoj Kladuši, Cazinu i Bihaću, treba navesti koje su to zajednice. Postoje određeni pojedinci, ne treba bježati od toga, ali oni imaju ime i prezime. Kada su u pitanju tokovi novca, u njih je danas lako ući. Dakle, nemam ništa protiv ovih navoda, ali to su meni sve hipoteze. Recimo, Bužim i Velika Kladuša imaju svoje mjesne zajednice, trebalo je navesti o kojima je ovdje riječ", kaže Kržalić za "Nezavisne novine".
Inače, u ovom izvještaju se navodi da Federalna uprava policije, u saradnji sa kantonalnim MUP-ovima kontinuirano radi na identifikaciji objekata koji se koriste za upražnjavanje vjerskih aktivnosti koje po prirodi nisu u okviru vjerskih zajednica (tzv. paradžemati).
Izvor: nezavisne.com
