Kako je u TV debati potisnuto sjećanje na egzodus Srba iz Sarajeva

Emisija „Sjećanje na egzodus Srba iz Sarajeva – Potresna ispovijest žrtava“, emitovana 23. februara 2026. godine na TV Happy, najavila je da će publici ponuditi iskrena i potresna svjedočanstva o egzodusu Srba iz glavnog grada tokom ratnih godina. Obećano je da će gledatelji imati priliku da čuju lične priče, bolne uspomene i direktna iskustva onih koji su morali napustiti svoje domove.

Međutim, tokom emisije obećanja su ostala djelimična. Fokus je ubrzo preusmjeren sa ličnih priča na interpretacije, istorijske tumače i političke polemike. Ova kolumna analizira kako je do toga došlo, što je najviše uticalo i koje su diskurzivne strategije korištene da se marginaliziraju svjedoci egzodusa.

Najava vs. stvarni tok emisije

Moderator je na početku emisije jasno najavio da će centralno mjesto pripadati svjedocima egzodusa, a javnost je obećana da će čuti priče koje do sada nisu bile javno dostupne.

U stvarnosti, svjedoci su često prekidani i nisu imali kontinuitet u izlaganju. Lične ispovijesti su fragmentirane, dok je panelista Vladimir Vasiž uvodio diskusije koje su skrenule pažnju publike sa egzodusa na druge teme.

Konkretni primjeri prekida i dominacije u emisiji:

• Dušan Šehovac, ključni svjedok, prekinut je 8 puta:
  • 6 puta od Vladimira Vasića,
  • 1 put uz pomoć voditeljice,
  • 1 put od Slobodana Mrkajića.
• Vladimir Vasić je prekidao i druge govornike: po jednom Nebojšu Banduka i Slobodana Mrkajića.

Ovi prekidi jasno pokazuju da je Vasić imao dominantan uticaj u pomjeranju fokusa emisije.

Preusmjeravanje teme i tačke preokreta

Diskurzivna analiza emisije otkriva nekoliko strategija koje je koristio glavni akter, panelista Vladimir Vasić, za preusmjeravanje fokusa:

1. Uvođenje istorijskih i političkih argumenata

• Vasić je višestruko prekinuo Dušana Šehovca, vodeći diskusiju o političkoj odgovornosti i istorijskim tumačenjima rata, umjesto da komentariše lična iskustva.
• Prekidima je ostvario kontrolu nad tokom debate i odvlačio pažnju publike sa svjedočenja.
• Primjer iz emisije:
  • Šehovac počinje opisivati traumatske trenutke iz egzodusa:
    „Kada smo morali napustiti naše domove, osjećao sam…“
  • Vasić prekida:
    „Ali Dušane, da li je zaista istina da je tadašnja politička odgovornost bila samo na jednoj strani?“
  • Efekat: trenutno skretanje sa ličnog iskustva na širu političku interpretaciju.

2. Sugestivna i kontrapitanja Vladimira Vasića

• Pitanja i prekidi implicirali su da lična iskustva svjedoka nisu toliko relevantna kao šira politička i istorijska rasprava.
• Fragmentacija i sugestivna pitanja dodatno su marginalizovala svjedoke, posebno Dušana Šehovca.
• Primjer iz emisije:
  • Šehovac govori, Vladimir upada: „Ja nisam ovdje došao da branim nikakvo Sarajevo..“
  • Šehovac govori, Vladimir upada: „Da ja vas pitam, koliko godina je prošlo…“
  • Šehovac govori, Vladimir upada: „Ja ovde nisam došao da branim nikakve interese Bosanaca…“
  • Šehovac govori, Vladimir upada: „Dušan, molim Vas…Dušan…“
  • Šehovac govori, Vladimir upada: „Ja nisam na ispitu kod Vas…“
  • Šehovac govori, Vladimir upada: „Čovjek je bio u logoru…“
  • Voditeljica se uključuje:
    „Možda bi trebalo da se fokusiramo i na politički kontekst…“
  • Mrkajić prekida jednom:
    „Slažem se s Vladimirom, hajde da vidimo širi okvir…“
  • Efekat: priča se fragmentira, emotivna težina se gubi.

3. Fragmentacija priče

• Višestruki prekidi kod Šehovca 8 puta, (6 direktno od Vasića, 1 od voditeljice, 1 od Mrkajića) onemogućili su kontinuirano izlaganje i smanjili emotivni efekat njegovih ispovijesti.
• Slični prekidi kod drugih svjedoka otežali su publici da prati ličnu dimenziju egzodusa.
• Primjeri prekida kod drugih svjedoka:
  • Vasić prekida Banduka:
    „Nebojša, ali kako se uklapa u širu političku sliku?“
  • Vasić prekida Mrkajića:
    „Slobodane, ali zar nije bitno prvo rasvijetliti odgovornost političara prije nego pričamo o ličnim pričama?“

4. Uvođenje novih tema

• Vasić koristi svaku priliku da vodi političke i istorijske teme koje nisu bile najavljene.
• Primjer iz emisije:
  • „Sada, kada govorimo o vašim iskustvima, da li ste razmišljali o ulozima međunarodnih faktora u ovome?“
• Šehovac pokušava da se vrati na lične priče, ali prekidi se nastavljaju.
• Slobodan Mrkajić i voditeljica povremeno pomažu u preusmjeravanju, ali dominantni uticaj ima Vasić.

Atmosfera za svjedočenje

• Svjedoci nisu imali atmosferu pogodnu za iskreno izlaganje.
• Prekidi, kontrapitanja i sugestivne intervencije fragmentirali su njihove priče.
• Dušan Šehovac, kao svjedok, doživio je ukupno 8 prekida, što je znatno smanjilo prostor za detaljna i emotivna svjedočanstva.
• Voditeljica i drugi panelisti, svjesno ili nesvjesno, doprinijeli su marginalizaciji svjedoka.

Ova analiza pokazuje kako medijski okvir i način vođenja debate mogu potisnuti sjećanje i marginalizovati lična iskustva.

Mapa narativa u emisiji

Dominantni narativ: egzodus Srba iz Sarajeva.

Govornici:

• Ana (viditeljica)
• Dušan Šehovac
• Nebojša Banduka
• Slobodan Mrkajić

Govorili su: o odlasku Srba iz Sarajeva 1996. godine; lična iskustva, sudbini srpske zajednice i sjećanju na događaje, i emisija je na početku imala jasan fokus na egzodusu i karakter svjedočanstva.

U drugoj fazi emisije Vladimir Vasić unosi nove teme: interpretacija rata, odgovornost za rat, , tumačenje događaja u Sarajevu, politička odgovornost, različite interpretacije događaja, potrebe pomirenja, gledanja u budućnost i prevazilaženje ratnih podjela i na kraju i temu pomirenja i povjerenja.

Iako su sve ovo vrlo važne društvene teme, govor o njima je doveo do toga da se emisija udaljila od svjedočenja o egzodusu.

Na osnovu dinamike debate, emisija gubi fokus na glavnu temu u trenutku kad rasprava prelazi sa pitanja:„Šta se desilo Srbima u Sarajevu?“

na pitanje: „ Kako tumačiti rat i odgovrnost?“ i emisija se pretvara u raspravu o interpretaciji rata, a manje o svjedočenju o egzodusu.

U emisijama o traumatičnim događajima postoji pravilo:

• Svjedok mora dobiti neprekinut prostor

U ovoj emisiji to pravilo je djelimično narušeno, jer su:

• Polemičke polemike
• Politička rasprava
• Prekidi

smanjli prostor sa  potresnih ispovjesti o egzodusu Srba iz Sarajeva.

Analitički pregled govornika

• Fokus na egzodusu: Dušan Šehovac (u dijelovima kada se ne prekida), Nebojša Banduk i Slobodan Mrkajić.
• Skretanje s teme i dominantna kontrola: Vladimir Vasić.
• Djelimična pomoć u preusmjeravanju: Slobodan Mrkajić i voditeljica.

Ova struktura jasno pokazuje ko je omogućavao da svjedočenja budu centralna, a ko je preusmjeravao tok debate.

Zaključak i poruka

Emisija je najavila da će lična svjedočanstva biti u centru, ali analiza prekida i diskurzivnih preokreta pokazuje da su svjedoci marginalizovani. Fokus je preusmjeren na interpretacije i polemike, što je rezultiralo fragmentiranom slikom egzodusa Srba iz Sarajeva.

Poruka svjedocima: da budu svjesni diskurzivnih strategija koje panelisti i teoretičari koriste, i da se ne obeshrabre u nastojanju da svoje priče prenesu jasno i iskreno.

Poruka novinarima i medijskim profesionalcima: da poštuju svjedoke i da im pruže prostor i atmosferu koja omogućava potpunu i nesmetanu ispovijest, jer javni diskurs i kolektivno pamćenje zavise od poštovanja autentičnih sjećanja.

Analiza nudi dokaze kako mediji oblikuju javni diskurs i kolektivno sjećanje, ali i daje instruktivni vodič svjedocima: prepoznajte strategije preusmjeravanja i zadržite fokus na svojoj priči.

Analiza pokazuje da mediji imaju ključnu odgovornost u očuvanju istine i da svjedoci trebaju imati sigurno okruženje za svoje priče, kako bi javnost mogla razumjeti i emotivnu i dokumentarnu dimenziju historijskih događaja.