Algoritmi u programima toliko su
komplikovani da sistem nekad daje greške koje čovjek ne može da ispravi.
Jedni sistemi nalaze se u vezi sa
drugim sistemima. LJudi nisu u stanju da kontrolišu tu vezu.
Mark Avrum Gubrud, doktor fizike i
matematike sa Prinstonskog univerziteta, upozorava da ljudi ne kontrolišu
reakciju udaljenog sistema na dobijeni signal od sistema koji je dao grešku.
Uz sve opasnosti korišćenja
autonomnih borbenih robota, odluka o njihovoj upotrebi i korišćenju i dalje je
u rukama vojnih kompanija za proizvodnju naoružanja.
"Hjuman rajts voč",
zajedno sa stručnjacima pravne škole Harvardskog univerziteta, objavio je
referat "Gubitak ljudskosti: predmet protiv robota-ubica“.
U njemu se govori o potrebi
odricanja od korišćenja, proizvodnje i razrade potpuno autonomnih
"robota-ubica".
Takođe, potrebno je da se razrade
međunarodne pravne norme, koje regulišu obrt borbenih mašina u svijetu, da bi
se spriječila njihova nekontrolisana proizvodnja.
Stručnjak za vojna pitanja Boni
Dočerti ne vjeruje da će roboti, koliko god bio razvijen njihov kompjuterski
razum, poštovati međunarodne standarde zaštite civilnog stanovništva tokom
vojnih operacija.
Njih neće ništa kočiti, nikakva
milost prema civilima, jer oni apsolutno ništa ne osjećaju. Osim toga, teško je
kontrolisati dejstvo robota-ubica.
Njihovo dejstvo, koje je van
kontrole, može minirati princip politike uzdržavanja – upozorava on.
Sada postoje stručnjaci visokog
nivoa i napredne tehnologije. Ali većina naučnika i istraživača pozivaju
stručnjake da ne opremaju robote oružjem, nego da ih prave korisnim za
mirnodopske svrhe.
Neka roboti pomažu čovjeku da izađe
na kraj sa teškim, ali rutinskim zadacima. A ljudi treba da rade sa ljudima.
Stručnjaci smatraju da roboti treba
da rade u mirnodopskim oblastima, u poljoprivrednoj proizvodnji ili medicini.
Srna/Frontal
