Kako je napomenuo Tanasković, "bilo je uočljivo da se oko pape Benedikta
Šesnaestog, uključujući i potrese u njegovom bliskom okruženju i u rimskoj
Kuriji, u poslednje vreme nagomilavaju tamni oblaci i vode podzemne bitke koje
on nije bio u stanju kontrolisati".
Tanasković je izrazio uvjerenje da će "vrh Rimokatoličke crkve, kao i
posle dugog pontifikata pape Jovana Pavla Drugog, imati snage i umešnosti da se
izbegne bilo kakav vakuum u vođenju ove hiljadugodišnje institucije i da će
izbor novog poglavara svih katolika biti sproveden na vreme i u skladu s
precizno utvrđenom procedurom“.
"Ovo nikako ne znači da izboru neće prethoditi, i da već nije u toku,
intenzivna, pa i grozničava unutarvatikanska aktivnost postrojavanja,
prestrojavanja i pripremanja za taj čin, kao i rojenje često neosnovanih
spekulacija o njenim akterima i dinamici u vancrkvenoj javnosti", rekao je
Tanasković.
On je ocijenio da je odluka pape Benedikta Šesnaestog da se krajem februara
povuče svakako iznenadna i neočekivana i da predstavlja presedan u novijoj
istoriji Rimokatoličke crkve.
"Da nije ove okolnosti povlačenje Benedikta Šesnaestog, s obzirom na
njegovo vidno pogoršano zdravstveno stanje i opštu zanemoćalost, kao i
poodmaklu životnu dob, ne bi moralo biti iznenađujuće“, rekao je Tanasković.
Papa Benedikt Šesnaesti najavio je danas da se povlači sa mjesta vrhovnog poglavara
Rimokatoličke crkve, a portparol Vatikana izjavio je da će se papa povući do
28. februara.
Sam papa je izjavio da “njegova snaga više nije zadovoljavajuća, zbog
poodmaklih godina, da bi mogao da nastavi da obavi svoju dužnost“.
Benedikt Šesnaesti će tako postati prvi papa koji je podnio ostavku u proteklih
nekoliko vijekova.. Posljednji koji je to uradio bio je papa Grgur Dvanaesti
1415. godine.
Na čelo Rimokatoličke crkve Benedikt Šesnaesti došao je u aprilu 2005. godine
poslije smrti pape Jovana Pavla Drugog i jedan je od najstarijih poglavara u
istorji Rimokatoličke crkve: u aprilu puni 86 godina.
Srna/Frontal
