Graditelji, priložnici i neimari vračarske svetinje pred
sebe su postavili dva cilja: da živopišu unutrašnjost Hrama, ali i da mu, osim
vjerskog, udahnu i duhovni, kulturni i umjetnički život.
Postavljanje džinovske skele duž 65 metara visokog zapadnog
zida simboličan je početak pionirskog posla u istoriji srpskog crkvenog
građevinarstva. Neimari uveliko rade na pripremanju površine zidova za
postavljanje mozaika. Milioni kockica kamena na gotovo hektar i po zidne
površine pod kupolama vračarskog hrama oživjeće biblijske i novozavjetne scene i
okupiće gotovo sve srpske svetitelje. Unutrašnjošću građevine dominiraće zlatna
boja, ukomponovana sa tirkiznom bojom stubova i ukrasima u bijelom mermeru.
Pripremom za rad na mozaiku i unutrašnjoj dekoraciji
stavljena je tačka na fazu radova koji su sa mrtve tačke pokrenuti prije više
od decenije. A da nisu bili ni mali ni jeftini svjedoče na hiljade kvadrata
mermera i granita fasadne obloge, tone betona ulivenog u zidove građevine, ali
i muzika sa zvonika koja svakog sata podsjeća Beograđane na melodiju Svetosavske
himne.
Profesor Vojislav Milovanović, protoneimar izgradnje Hrama
Svetog Save, kaže da se najveći radovi trenutno izvode u kripti. Zadatak koji
je postavljen pred vješte majstore jeste ukrašavanje i živopisanje podzemnog
nivoa hrama. Riječ je o 1800 kvadrata prostora, dekorisanog u vizantijskom
stilu, koji će biti i vječno počivalište poglavara Srpske crkve. U ovom
prostoru već su vidljivi obrisi grobne Crkve svetog kneza Lazara, kojoj takođe
predstoji postavljanje mozaika i oslikavanje. Obilježavanje 1700 godina od donošenja
Milanskog edikta, čime će biti obilježena cijela 2013. godina, prilika je i da
ovaj manji, ali ne i manje vrijedan dio vračrske crkve zasija punim sjajem.
– Kripta će imati višestruku ulogu u životu Hrama. Pod
njenim svodovima biće organizovani različiti duhovni sadržaji, poput izložbi,
književnih večeri ili drugih skupova – opisuje budućnost sprata pod zemljom
Milovanović. – Svodovi koji krase kriptu urađeni su najprije na tlu, jer je
svaki težak po 20 tona, pa već gotovi dignuti na visinu. U kripti je završeno
oblaganje travertinom i krečnjakom. Biće postavljene ograde stepeništa, a u
đakonikonu biće montirana pokretna platforma.
Završetak kripte i radovi na mozaičkom ukrašavanju
enterijera zadaci su koje je pred sobom postavilo Društvo za izgradnju Hrama
Svetog Save, udruženje koje je od 1884. godine temelj na kome se izdigla
vračarska svetinja. Nastavljajući već ustaljenu tradiciju, na čelo Društva
došao je predsjednik Republike Tomislav Nikolić, dok je pokrovitelj njegovog
rada patrijarh srpski Irinej.
Na posljednjoj sjednici Skupštine Društva, održanoj prošle
nedjelje, dogovoreno je da se povuku konkretni potezi kako bi što prije počela
primjena ugovora između vlada Srbije i Rusije o izradi mozaika. Među
najvažnijim zadacima kojima će se baviti članovi Društva je i promocija Hrama
kao brenda Srbije i srpskog naroda.
Kruna ove akcije bilo bi održavanje prvog Svetosavskog
duhovnog simpozijuma, koji bi oko imena i djela Svetog Save već početkom 2014.
godine u Beogradu okupio velikane svjetske misli. U planu je i osnivanje
Svetosavskog kulturnog centra koji bi bio sastavni dio nacionalnog centra za
promociju Srbije. Ideja članova Društva jeste da Hram ubuduće bude ne samo mjesto
za bogosluženja, već i centar srpske duhovnosti, umjetnosti, kulture i
tradicije.
(Novosti/Frontal)
