Kako generalno ocjenjujete stanje u privredi na području grada, svjedoci smo povećanog broj zatvaranja zanatskih, trgovačkih radnji i dr.?
Stanje u privredi, ne samo na području koje pokriva PPK BL već u kompletnoj RS, odnosno BiH je loše. Već duži niz godina poslovanje naših preduzeća suočeno je sa brojnim finasijskim teškoćama koje ugrožavaju osnovne egzistencijalne ciljeve preduzeća. Profitabilnost je na veoma niskom nivou.
Zajednički problemi za sva preduzeća su: velike obaveze prema državnim institucijama, bankama i dobavljačima, neusklađena finansijska ravnoteža, zastarjela i nekonkurentna tehnologija, viškovi zaposlenih i loša kvalifikaciona i starosna struktura radnika, neadekvatan menadžment i nepostojanje ozbiljnih planova razvoja.
Osim toga, sam proces reformi koji smo započeli krajem 90-ih, od kojih je najvažniji tranziocioni proces bio proces privatizacije državnog kapitala, nije dao očekivane rezultate. Prvobitno postavljeni ciljevi privatizacije nisu ostvareni. Nismo povećali efikasnost preduzeća, odnosno nismo stvorili efikasnu privredu, niti smo povećali finansijsku poziciju države, osim u jednom slučaju, a to je privatizacija Telekoma Srpske.
Koji kapacitet Banja Luke prepoznajete nedovoljno iskorištenim kako bi se popravila slika u privredi?
Banja Luka ima dobru i kvalitetnu infrastrukturu, dobar geografski položaj, univerzitetski je centar RS što podrazumjeva kvaliteniji izbor kadrova i mnoge druge pogodnosti koje nisu po meni kvalitetno predstavljene. Možda je Banjaluka, postajući administrativni centar gubila tu preduzetničku incijativu. Neke stvari se danas ne mogu promjeniti, ali se u budućnosti mora bolje reagovati.
Šta PPK Banja Luka može još dodatno da uradi da se unaprijedi okruženje, zakonska regulativa koja bi išla u prilog privrednicima?
Mi smo u fazi realizacije nekoliko IPA projekata koji će predstavljati značajnu pomoć privrednicima u našoj regiji. Program rada PPK BL za ovu godinu, između ostalog definisao je koja su to zakonska rješenja koja neophodno treba izmjeniti da bi se privredni ambijent unaprijedio, od donošenja novog Zakona o radu, izmjene Zakona o dohotku i Zakona o doprinosima, te čitav niz drugih zakona.
Prema velikom broju parametara (spora i skupa registracija, prevelika administracija, nestabilno finansijsko i socijalno okruuženje) RS ne zauzima visoko mjesto među zemljama svijeta. Kako grad ili opština mogu da se ublaže ovakvo stanje?
Slažem se sa vama da naša zemlja u gotovo svim istraživanjima koje provode međunarodne agencije koje se bave ocjenama provrednog ambijenta, ne zauzima visoko mjesto. Potrebno je pod hitno preduzeti aktivnosti koje bi otklanjale definisane nedostake. Izmjena seta zakona koji bi omogućili da se ubrza posupak registracije preduzeća i smanje troškovi, predstavljalo bi značajan pomak.
Potrebno je insistirati i dalje na smanjenju notarskih naknada, jer one nisu realne i svi privrednici se slažu da su preskupe.
Što se tiče gradskih vlasti one moraju promjeniti filozofiju i pristup u kreiranju povoljnijeg ambijenta. One moraju biti u funkciji privrede, a ne privreda u njihovoj funkciji.
Po vama koliko postojeći nameti (porezi i sl.) otežavaju poslovanje i/ili pokretanje novih privrednih kapaciteta?
Mi smo kroz izmjene i dopune Zakona o porezu dohotak i Zakona o doprinosima izgubili onu poresku konkurentnost u regionu koju smo imali. Moramo kroz pregovore sa Vladom RS nastojati da se u idućoj poslovnoj godini to ispravi.
Republika Srpska mora imati najpovoljnije poreske stope u regionu.
Stalne promjene zakona i potreba preduzeća za usklađivanje poslovnih akata su takođe nameti koje preuzeća u poslednje vrijeme skoro svake dvije godine imaju. Samo u prošloj godini privreda je imala preko 190 miliona KM parafiskalnih nameta, što je nepodnošljivo.
Koliko ste prije imenovanja pratili rad PPK Banja Luka, i uopšteno bili upoznati sa sistemom funkcionisanja?
Bio sam upoznat sa radom PPK BL. Mogu slobodno reći da sam imao veoma dobru saradnju kako sa PPK BL tako i sa PKRS i da smo radili na mnogim zahtjevima koje su privrednici i Komora imala prema institucijama.
Šta prepoznajete kao manjkavosti u dosadašnjem funkcionisanju PPK BL?
Komora je u proteklom periodu imala dosta uspješno provedenih projekata i neki od njih su i danas u fazi realizacije. Svake godine je bio prisutan pomak i rezulatati su mjerljivi. Možda je nedostajala promocija pojedinih aktivnosti u javnosti.
Imate li viziju šta bi bili neki vaši prvi potezi na unapređenju rada ?
Moramo u što skorije vrijeme predložiti program restrukturiranja preduzeća koja imaju perspektivu, a u ovom momentu su u finansijskim teškoćama. Proširiti saradnju sa lokalnim zajednicama ukazujući im na njihove odluke koje nisu u funkciji privrednog razvoja. U tom cilju ćemo kreirati jedan upitnik, koji će sve opštine koje pokriva PPK BL popuniti, a on će se odnositi na cijenu svih opštinskih nameta, taksa i sl. kao i cijene komunalnih usluga. To ima za cilj da sami nosioci opštinske vlasti vide gdje su u odnosu na druge i da li imaju stimulativnu politiku za investicije. Problemi ovog društva kao što su nezaposlenost, veliki broj penzionera u odnosu na broj zaposlenih, negativan spoljnotrgovinski deficit, loša struktura ekonomije i dr. mogu se riješiti samo novim investicijama i restrukturiranjem postojeće ekonomije.
(Frontal)
