Zašto ne treba da nas čudi finansijski krah banjalučkog preduzeća Toplana?

Glavna
služba revizije RS je u svome izvještaju o poslovanju Toplane za 2010. godinu
vrlo jasno i precizno predstavila gubitke, koji su i tada bili ogromni.

“Toplana je ostvarila ukupan
gubitak u iznosu od najmanje 40.243.940 KM, i gubitak iznad ukupnog kapitala u
iznosu od 1.940.600 KM”, stoji u revizorskom izvještaju koji je objavljen 30.11.2011. godine, a kako su mediji danas prenijeli izjavu direktora Toplane, Miće Milovanovića,
ukupne obaveze preduzeća su oko 62 miliona KM, ukupni akumulirani gubitak
oko 52 miliona maraka, a osnovi kapital oko 19 miliona KM.

Ne
čudi što je uz ovu izjavu dodatno istakao da je on direktor ovog posrnulog
javnog preduzeća od oktobra prošle godine, da su to naslijeđena dugovanja, čime
je svakako htio da se ogradi od pritiska javnosti, ali i medija. Osim da mazut nije isplativo pogonsko gorivo,
a da je rješenje u gasu, u Toplani nisu istakli nikakvu jasnu strategiju koja
bi pokazala da su odlučni u tome da se spasu iz dubioze. Naravno, sada je svima
jasno da sami ništa ne mogu, i da ukoliko ne pomognu grad Banja Luka i Vlada RS, cijenu
ovog kraha snosiće građani koji su svoje obaveze uredno izmirivali i to po
cijeni koja nikome nije draga. Revoltirani mlakim radijatorima gotovo cijele
sezone, ljutiti Banjalučani po društvenim mrežama, vrlo oštro, katkad i neumjesno, opisuju šta misle o
vijesti da bi grejna sezona mogla da se završi dva mjeseca prije roka, odnosno prije
15. aprila.

Mnogi
najavljuju i da će od naredne godine prestati da koriste ovaj vid grijanja. Milovanović
je sredinom februara u javnost iznio informaciju da se u posljednje tri grejne
sezone sa gradskog grijanja odjavilo između 500 i 700 domaćinstava po sezoni, a
da su ove godine imali oko 1.200 reklamacija. Ove sezone smo mogli čuti i da  se svih 145 radnika toplane odriče jednomjesečnih
primanja, kako bi eto pomogli prevazilaženju loše situacije u kojoj se
preduzeće nalazi

Zdravorazumsko
pitanje je bilo kome će tih par hiljada KM “žrtve” pomoći, kad su gubici
vasionski. Ako bismo broj radnika pomnožili sa februarskom prosječnom platom u RS od
811 KM, dobili bismo cifru  od 117.595 KM,
što je neki mogući iznos koji se mogao uštedjeti. I taj iznos u odnosu na 62
miliona?

“Ostvareni prihodi od prodaje toplotne
energije u izvještajnom periodu su manji od poslovnih rashoda za 9.635.135 KM, a
manji su i od osnovnog materijalnog troška (mazuta) za 1.461.634 KM, što ukazuje
na činjenicu da Toplana u izvještajnom periodu nije bila u stanju da prihodima od
vlastitih učinaka pokrije ni osnovne materijalne rashode”, stoji u izvještaju
revizora za 2010. godinu.

U njemu se navode i bankovna
zaduženja koja je Toplana imala ili stvorila u toku te godine. Kako je revizija utvrdila tokom 2010. godine obaveze po dugoročnim kreditima u zemlji su povećane za 9.750.000 KM,
a odnose se na dva nova ugovora o kreditnom zaduženju zaključena sa:

1.
„Nova banka“ a.d. Banja Luka u vrijednosti od 5.000.000 KM sa periodom otplate od
180 mjeseci, grejs periodom od 12 mjeseci i promjenljivom kamatnom stopom (na bazi
6 mjesečnog EURIBORA). Namjena kredita je 3.000.000 KM za refinansiranje postojećih
obaveza i 2.000.000 KM za osnovna sredstva. Na kratkoročne obaveze je prenesen iznos
od 357.143 KM što odgovara iznosu od 12 mjesečnih rata. Zbog odobrenog grejs perioda
otplata kredita nije počela u 2010. godini.

2. „Hypo Alpe Adria Bank“ a.d. Banja
Luka u vrijednosti od 4.750.000 KM sa periodom otplate od 96 mjeseci, grejs periodom
od 12 mjeseci i promjenljivom kamatnom stopom (na bazi 6 mjesečnog EURIBORA). Namjena
kredita je finansiranje trajnih obrtnih sredstava. Na kratkoročne obaveze je prenesen
iznos od 129.094 KM, što odgovara iznosu 2 mjesečne rate. Zbog odobrenog grejs perioda
otplata kredita nije počela u 2010. godini.

"Toplana je 20.01.2011. godine, zaključila Ugovor o dugoročnom
kreditu sa „Nova banka“ a.d. Banja Luka u vrijednosti od 3.000.000 KM, sa periodom
otplate od 36 mjeseci, grejs periodom od 6 mjeseci i kamatnom stopom od 9%. Namjena
kredita je obezbjeđenje obrtnih sredstava za nabavku mazuta", utvrdili su revizori.

Toplana duguje svima, dobavljačima, Poreskoj upravi,
Elektrokrajini, Rafineriji nafte Brod, a i građanima objašnjenje zašto
nastaviti plaćati i biti saučesnik u zločinu protiv logike, kad samo vječiti
optimisti mogu u ovakvoj situaciji vjerovati da će se stanje samo od sebe
promijeniti na bolje. Da bi se na neki
način završila ova grejna sezona pokušali su od dobavljača da dobiju mazut na
odgođeno uz obećanje da će isti platiti od priliva prihoda koji planiraju da
ostvare do jula. Međutim, priča nije prošla, dobavljač traži garancije koje ne
može ni grad da obezbjedi, Toplana sa svojim zaduženjima tek nikako. I sada
posljednja adresa na koju se treba obratiti je Vlada RS. Što ako se desi,
odnosno ako Vlada odluči da pomogne, teret rješavanja se svaljuje na leđa svih
građana RS, jer oni u stvari i pune republički budžet. I to je samo rješenje da
se ovogodišnja grejna sezona ne prekine. A kako dalje, to je pitanje koje visi
u vazduhu.

(Frontal)