Ovakav zaključak proizašao je iz njihove analize koja pokazuje postupanja po revizorskim izvještajima i rad revizorskih institucija u BiH do 2008. godine, a nakon toga, prati rad entitetskih revizorskih institucija i postupanje po revizorskim izvještajima od strane parlamentarnih tijela za reviziju i tužilaštava.
Na osnovu analize i praćenja stanja u oblasti revizije javnog sektora, u Centru su zaključili sljedeće:
(1) Revizorske institucije u BiH nemaju razvijenu reviziju učinka. Godišnja revizija finansijskih izvještaja i usklađenosti obavlja se u svim državnim i entitetskim budžetskim korisnicima i manjem dijelu javnih fondova i preduzeća, opština i drugih institucija javnog sektora.
(2) Godišnjim revizijama u BiH obuhvaćeni su subjekti koji upravljaju budžetima, prihodima i imovinom vrijednom nekoliko desetina milijardi KM, a u svakom drugom revizorskom izvještaju postoje nalazi koji imaju obilježja krivičnog djela.
(3) U BiH nema adekvatnog postupanja po revizorskim izvještajima od strane revidiranih subjekata, parlamentarnih tijela za reviziju, tužilaštava i drugih nadležnih institucija. Odbor za reviziju NSRS radi manje od sat vremena mjesečno i ne predlaže korektivne i druge mjere po revizorskim nalazima.
(4) U BiH nije bilo smjena i drugih sankcija za odgovorna lica zbog revizorskih nalaza o nezakonitostima i drugim ozbiljnim propustima, koji za posljedicu imaju koruptivno ponašanje, milionske gubitke javnog novca i drugu štetu.
(5) Do 2008 godine u FBiH je bilo 35% revizorskih izvještaja sa negativnim i 11% revizorskih izvještaja sa pozitivnim mišljenjem, a u RS je bilo 32% revizorskih izvještaja sa negativnim i 22% revizorskih izvještaja sa pozitivnim mišljenjem. U 2011 i 2012 godini u FBiH nema revizorskih izvještaja sa pozitivnim mišljenjem i svaki četvrti revizorski izvještaj ima negativno mišljenje, dok u RS više od polovine revizorskih izvještaja ima pozitivno mišljenje i gotovo da nema revizorskih izvještaja sa negativnim mišljenjem.
(6) Nema značajnijih razlika između RS i FBiH kada se upoređuju revizorski nalazi u javnom sektoru, a kada se upoređuju revizorska mišljenja, stvara se utisak da je stanje u javnom sektoru mnogo bolje u RS, nego u FBiH. Olakim davanjem pozitivnih i izbjegavanjem davanja negativnih mišljenja, Glavna služba za reviziju pokušava da prikrije ogromnu društvenu štetu i odgovornost u pojedinim subjektima javnog sektora u RS i relativizuje nalaze koji svjedoče o ovome.
"Politički pritisak, bliskost revizora sa vladajućim strukturama, zapošljavanje revizora u javnom sektoru i dolazak glavnog revizora iz ministarstva finasija, ozbiljno ugrožavaju nezavisnost i ruše kredibilitet Glavne službe za reviziju javnog sektora", ističe predsjednik Centra Momir Dejanović.
