Radioaktivna voda nagomilala se u
šupljinama u zemljištu nakon dugotrajnog zasipanja reaktora ogromnim količinama
morske vode sa zemlje i iz vazduha, nakon što je u martu 2011. godine veliki
cunami prekinuo napajanje reaktora strujom i prouzrokovao topljenje nuklearnog
goriva u njima, prenio je RTS.
Najveći dio vode za hlađenje reaktora
posljednjih godinu dana se reciklira, odnosno dekontaminira i ponovo vraća u
cijevi postavljene oko reaktora u kojima kruži i tako održava jezgra reaktora
ugašenim, u stanju u kojem je nemoguća lančana nuklearna reakcija.
Uzrok rasta radijacije ispod centrale
još uvijek nije utvrđen, a mediji spekulišu da negdje curi istopljeno nuklearno
gorivo ili voda koja održava nisku temperaturu.
Stručnjaci Japanske nuklearne agencije
(NRA) zabrinuti su da se ova izuzetno radioaktivna voda, koja sadrži elemente
poput stroncijuma i cezijuma 134 i 137, izliva u obližnji okean, što će imati
posljedice po životnu sredinu i ishranu ljudi.
Kako je javila dopisnica RTS-a iz Japana Ilja Musulin, rezultati mjerenja, koje je počelo 9.
jula, svakodnevno se objavljuju i podudarili su se sa još dva važna događaja u
vezi sa nuklearnom nesrećom u "Fukušimi".
Naime, početkom ove nedjelje
predstavnici nekoliko nuklearnih postrojenja predali su japanskoj vladi zahtjev
za ponovno puštanje u rad šest reaktora širom zemlje, čime je nastavljen proces
za povratak nuklearnih reaktora u japansku električnu mrežu.
Ti reaktori prošli su strogi test
simulacije nesreće i tekstonska ispitivanja čiji je cilj bio da utvrde da li se
oni nalaze na poroznom ili seizmološki aktivnom zemljištu.
Restartovanje nuklearnih reaktora
počelo je još prošle godine kada su na insistiranje "Elektroprivrede
Kansai", koja pokriva zapadni dio najvećeg i najmnogoljudnijeg japanskog
ostrva Honšu, uključena dva reaktora u centrali u mjestu Oi u prefekturi Šiga.
Cijeli proces je, međutim, bio
zaustavljen upravo zbog ispitivanja zemljišta ispod i oko nuklearnih centrala.
Pritom, seizmolozi su na više lokacija izneli suprotstavljena mišljena, što je
izazvalo dodatna kašnjenja.
Konačna ocjena vlade u vezi sa tim
zahtjevima biće donijeta za šest mjeseci. Istovremeno, od nuklearnih centrala,
koje žele ponovo da prorade, očekuje se da izgrade dodatnu bezbjednosnu i
ekološku infrastrukturu.
48 nuklearnih reaktora ne radi
Analitičari procjenjuju da će vlada na
čelu sa premijerom Šinzo Abeom, čiji je prioritet oživljavanje ekonomije i
smanjivanje deficita u spoljnoj trgovini i državnom budžetu, pozitivno
odgovoriti na ove zahtjeve.
Japanski jen oslabio je za čak 30
odsto u odnosu na evro u proteklih šest mjeseci, zbog izvozno orjentisane
mašinske i elektronske industrije, ali istovremeno se produbljuju gubici energetskih
kompanija, ali i države. Stotine milijardi evra država troši na uvoz
energenata, jer 48 nuklearnih reaktora ne radi.
Od deset japanskih energetskih
kompanija koje poseduju nuklearne reaktore, njih čak devet su zabilježile
gubitke u prošloj fiskalnoj godini, u ukupnom iznosu od 160 milijardi dolara.
Procjenjuje se da je u fiskalnoj 2012.
godini Japan potrošio čak 241 milijardu dolara na uvoz fosilnih goriva, što je
skoro za 36 odsto više nego prije nesreće u Fukušimi.
Među prvim prijavljenima za restartovanje
nije bilo "Tokijske elektroprivrede" koja je vlasnik uništene
centrale u Fukušimi i trenutno najomraženija kompanija u zemlji.
Ipak, i ta velika kompanija, do 2011.
godine četvrta najveća energetska kompanija u svijetu, zatražiće uskoro
restartovanje dva od sedam reaktora u najvećoj nuklearnoj centrali na svijetu
"Kašivazaki Kariva" u prefekturi Njigata, izjavio je direktor Naomi
Hirose.
Međutim, veliki problem je to što se
ta centrala nalazi na trusnom području koje je 2007. godine bilo pogođeno
zemljotresom koji je izazvao manju štetu na postrojenju i zaustavio njegov rad
na nekoliko mjeseci zbog popravki i testiranja.
Rukovodstvo "Tokijske
elektroprivede", međutim, tvrdi da je od tada centrala ojačana, te da
seizmolozi procjenjuju da zemljište neposredno ispod centrale nije bilo
epicentar zemljotresa bar 120 000 godina.
Klimavi heroj Jošida
Paralelno sa ovim događajima, posljednje
dane svog života u bolnici je provodio Masao Jošida, šef nuklearne centrale
"Fukušima 1" u vrijeme nuklearne krize u 2011.
Jošida, koji je hvaljen kao heroj zbog
svoje odlučnosti u najtežim trenucima krize i činjenice da je odbio pogubnu
naredbu iz štaba kompanije u Tokiju, preminuo je 9. jula od raka jednjaka.
Naime, nakon udara velikog cunamija
koji je zaustavio automatsko hlađenje reaktora u centrali, Jošida je otpočeo sa
upumpavanjem morske vode u reaktore kako bi spriječio njihovo pregrijavanje,
ali su mu pretpostavljeni naredili da sa time smjesta prestane jer morske voda
izaziva koroziju i uništava reaktore.
Jošida se, međutim, oglušio o to
naređenje, čiji je cilj bio smanjenje ekonomske štete kompanije. To bi,
međutim, vjerovatno prouzrokovalo još veće pregrijavanje, odnosno snažnije
eksplozije u reaktorima i oslobađanje još većih količina radijacije. Time bi
bio ugrožen opstanak japanske prestonice.
Pojedini japanski mediji, međutim,
prozivaju Jošidu, jer je bio jedan od rukovodilaca "Tokijske
elektroprivrede" koji su 2009. godine odbili da preduzmu zaštitne mjere u
centrali, uprkos upozorenju da bi ona mogla postati žrtva velikog cunamija, jer
su smatrali da je takav mračan scenario nerealan.
Smatra se da Jošida nije žrtva
izlivanja radijacije u centrali u martu 2011, jer mu je rak otkriven svega
nekoliko mjeseci kasnije, a za formiranje kancera nakon izlaganja zračenju je
potrebno više godina.
(RTS/Frontal)
